Beroš otkrio da je gotovo svaki treći hospitalizirani u 24 sata cijepljen

vili beroš
Foto: Snimka zaslona

Na sjednici Vlade Beroš je izvijestio o epidemiološkoj situaciji. Kaže kako je u Hrvatskoj 6136 novih slučajeva. U bolnici je 2551 osoba, a 332 je na respiratoru. 250 je hospitalizirano u zadnja 24 sata, od kojih 70 posto nije cijepljeno, rekao je i istaknuo kako je velik pritisak na zdravstvo zbog čega se u nekim bolnicama ukidaju hladni pogoni, prenosi dnevnik.hr.

“Trenutni postotak cijepljenih je 63,01 posto”, kaže ministar.

“Brojevi novozaraženih koje smo bilježili u zadnja dva tjedna značajno su vidljivi u opterećenom sustavu. Necijepljenjem i nepridržavanjem mjera, osim nepotrebnih smrti, oduzimamo krevete ne COVID pozitivnim bolesnicima s teškim bolestima”, rekao je.

Kaže da je virus štetan za sve, ali je opasniji za necijepljene.

> Kazne za neprovjeravanje COVID potvrda bit će od 30.000 do 50.000 kuna
> Bartulica prozvao Beroša: Zašto građani plaćaju brzi antigenski test 100 kuna ako veleprodajna cijena iznosi najviše 15 kuna?

“Poručujem glasnoj manjini da se ne igraju doktora i stručnjaka”, rekao je i dodao: “Živote spašavaju jedino liječnici, a ne nadriliječnici”.

Božinović je kazao kako je po svim pokazateljima jasno da se smrtnost od bolesti COVID-19 može smanjiti samo cijepljenjem.

Ministar Božinović osvrnuo se na prosvjede protiv mjera. Snažno je osudio napade na medijske djelatnike. Dodao je kako policija provodi kriminalistička istraživanja, a surađuje se i sa sindikatom te HND-om. Rekao je i kako su utvrđena dvojica organizatora prosvjeda.

“Nadam se da se svi slažemo da je pravo na prosvjed pravo koje imamo svi. Ali taj prosvjed mora biti organiziran sustavno zakonu”, rekao je.

“U trenutku smo kad se svi trebamo ponašati odgovorno prema sebi, ali i prema drugima”, kaže.

Prihvaćen je prijedlog promjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača kao i Zakon o infrastrukturi za alternativna goriva.

Vlada usvojila odluku o kupovini aviona

Vlada je na današnjoj sjednici u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici usvojila zaključak o prihvaćanju političke deklaracije o Hrvatsko-francuskom strateškom partnerstvu te donijela odluku o davanju suglasnosti Ministarstvu obrane za kupovinu višenamjenskog borbenog aviona Rafale na teret sredstava državnog proračuna u razdoblju od 2022. do 2026. godine.

Premijer se na sjednici osvrnuo na Aktualni sat u Saboru i zahvalio svim zastupnicima na pitanjima.

Plenković je podsjetio i da se sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom. Naglasio je važnost odnosa između Hrvatske i Slovenije.

Plenković je kazao kako će Vlada usvojiti sporazum s Francuskom koji će sutra potpisati ministri dviju zemalja o kupovini borbenih aviona.

“Trebalo je skoro 30 godina da svjedočimo bilateralnom posjetu francuskog predsjednika”, rekao je.

Stanje s obnovom nakon potresa

Ministar Malenica izvijestio je o stanju s obnovom nakon potresa. Kaže kako su intenzivirane aktivnosti povezane s pripremama za zimske uvjete. Osiguran je smještaj u Termama Topusko za stanovnike Banovine koji nemaju uvjete u objektima u kojima se trenutno nalaze.

“798 obiteljskih kuća je obnovljeno, a radi se na 612 kuća”, rekao je Malenica.

“Uklonjeno je 435 objekata, a 15 je u postupku uklanjanja”, nadodao je.

Hrvatsko-francusko strateško partnerstvo

Vlada je prihvatila i zaključak o prihvaćanju političke deklaracije o Hrvatsko-francuskom strateškom partnerstvu.

Državni tajnik Zdenko Lucić dotaknuo se i dokumenta kojeg će potpisati Hrvatska i Francuska.

“Slijedom ojačanih bilateralnih odnosa, Hrvatska i Francuska potpisat će novo strateško partnerstvo. Dokument se sastoji od dijelova jačanja odnosa, suradnju u pitanjima obrane, gospodarskim odnosima, daljnje povećanje suradnje po pitanju kulturne, znanstvene i akademske suradnje te suradnje na području administracije. To potpisivanje je predviđeno tijekom posjeta Macrona Hrvatskoj”, kazao je državni tajnik.

Nakon izlaganja ministra Marića i Banožića usvojena je i odluka o kupovini vojnih aviona za 6,1 milijardi kuna. Avione ćemo plaćati iz proračuna u razdobolju od 2022. do 2026.

“Nabavlja se 12 korištenih Rafalea. Uz njega dolazi i simulator. Osiguran je i moderan oružani paket. Obuka će se provoditi u Francuskoj i Hrvatskoj. Prijenos vlasništva provest će se u Francuskoj, a krajem 2024. u Hrvatskoj će biti 8 aviona, a tijekom 2025. preostalih četiri aviona. Sve avione će preletjeti piloti hrvatskog ratnog zrakoplovstva”, rekao je ministar Mario Banožić.

Premijer je najavio kako ćemo sutra oko podne iznad Zagreba vidjeti dva Rafalea kakva kupujemo u simboličnom letu.

Prvi posjet francuskog predsjednika Hrvatskoj

Zaključak i odluku o kupovini borbenih aviona Vlada je donijela uoči službenog posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj. Francuska i Hrvatska već imaju sklopljeno strateško partnerstvo. Ono će novim ugovorom biti prošireno i produbljeno na niz novih područja, istaknuli su Banski dvori uoči Macronova dolaska.

Prvi je to službeni posjet nekog šefa francuske države Hrvatskoj.

Novi zakon o proračunu

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru poslala končani prijedlog zakona o proračunu, kojim želi unaprijediti proračunsko planiranje i izvještavanje o trošenju proračunskog novca, kako kod državnog, tako i kod proračuna županija, općina i gradova.

Ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je donošenje novog zakona jedna od mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

U odnosu na trenutno važeći zakonodavni okvir, najvažnije promjene odnose se na tri ključna procesa: proračunsko planiranje i donošenje proračuna; izvršenje proračuna u dijelu kontrole izvršavanja rashoda, zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) te uspostavu učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog izvještavanja.

Kod proračunskog planiranja i donošenje proračuna detaljnije se definiraju proračunski i izvanproračunski korisnici te se ukidaju obveze izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela i plana razvojnih programa za JLP(R)S-ove.

Dodatno se razrađuje i sadržaj programa konvergencije koji Vlada donosi do kraja travnja tekuće godine i upućuje Europskoj komisiji. Propisuje se obveza donošenja odluke o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje, umjesto dosadašnjih smjernica ekonomske i fiskalne politike.

U proračunski proces uključuje se i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji će Vlada, po ulasku Republike Hrvatske u europodručje, biti obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada.

Prema Vladinom prijedlogu, Sabor donosi proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije, dok se trenutno proračun za proračunsku godinu donosi na razini podskupine.

Uvodi se i obveza izrade nove fiskalne procjene za proračunskog korisnika državnog proračuna.

U dijelu Vladina prijedloga koji se tiče zaduživanja JLP(R)S-ova, predlaže se da donošenje odluke o preuzimanju višegodišnjih obveza na teret proračuna Vladi predlaže nadležni ministar, umjesto ministra financija, ali isključivo uz prethodnu suglasnost koju je dalo Ministarstvo financija.

Propisuje se i da je za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama i koje se sufinanciraju iz sredstava Europske unije i sredstava pomoći inozemnih vlada potrebno ishoditi suglasnost Vlade, ako vrijednost ugovora prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna odnosno deset milijuna kuna.

Propisuje se i ovlast Vlade da u slučajevima krize, sukladno određenim zakonima, može donositi odluke na temelju kojih će se financirati aktivnosti vezane uz saniranje posljedica krize i/ili katastrofe.

Vlada svojim prijedlogom omogućava zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu. Također se propisuje da se u iznos ukupne godišnje obveze (koja ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje) uključuju dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju. U trenutačnom zakonu propisano je da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

Propisuje se obveza Ministarstva financija za izradom naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata, odnosno pojedinih vrsta rashoda i izdatka proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, koja će sadržavati preporuke za poboljšanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava.

Radi povećanja učinkovitosti financijskog i statističkog izvještavanja, Vlada predlaže uvođenje obveze jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima javno objavljivati informacije o trošenju proračunskih sredstava, proračunske dokumente i statističke informacije na svojim mrežnim stranicama, tako da budu lako dostupne i pretražive.

Uvodi se i obveza izrade posebnih izvještaja koji su sastavni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-ova.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.