Pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita zagrebačkoga kardinala Josipa Bozanića u Biskupskom ordinarijatu u Bjelovaru, u četvrtak 25. studenoga održana je pedeseta sjednica biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine.
Domaćin je bio bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, a na sjednici su sudjelovali još i sisački biskup Vlado Košić, varaždinski biskup Bože Radoš, križevački mons. Milan Stipić, biskup varaždinski u miru Josip Mrzljak, vladika križevački u miru Nikola Kekić, te zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, piše IKA.
Nakon što je mons. Huzjak pozdravio biskupe u novim prostorima Ordinarijata, kardinal Bozanić izrazio je radost zbog svakoga pomaka prema novim mogućnostima pastoralnoga djelovanja u Biskupiji. Posebno se osvrnuo na zahtjevnost ozračja u društvu, obilježenoga nesigurnošću i nepovjerenjem, što dovodi do napetosti i podjela. Zato je potrebna mudra zauzetost crkvenih pastira i unošenje mira, osjećaj za bližnje i očitovanje evanđeoska briga za izgovorene riječi. U tome smislu pomaže i življenje Sinodalnoga hoda na koji je Crkvu uputio papa Franjo, sa željom da se otvori prostor uzajamnoga slušanja.
U razgovoru i u raspravi o ‘Crkvi u sinodalnome hodu’ biskupi su predstavili prve korake u svojim biskupijama i načine na koje kane ostvarivati poticaje za život Crkve u trećemu tisućljeću. Predstavljeni su planirani pristupi u radu povjerenika i povjerenstava, važnost uključenosti svećenika i svih pastoralnih djelatnika, kao i potreba izrade pomoćnih materijala za plodonosno savjetovanje.
Bilo je govora o konkretnim ciljevima i o metodama kojima se u sinodsku dinamiku nastoji uključiti sastavnice zajednice vjernika, ali jednako tako i osluškivati ljude u širini društvene zajednice, promičući dijalog sa svima, a s posebnom pozornošću na one čiji glas se ne čuje dovoljno ili koji su, zbog raznih okolnosti, ‘na rubovima’.
Osluškivanje nadahnuća Duha i savjetovanje Božjega naroda istaknuto je kao dar gibanja u Crkvi, vrjednovanja dragocjenih iskustava, suočavanja s poteškoćama i pogrješkama, preispitivanja dosadašnjih putova te osjećanja crkvene pripadnosti i slobode u Kristu, prepoznavši da su pritom važni i naizgled maleni susreti.
O pandemiji i ukidanju mjere roditelj odgojitelj
Biskupi Metropolije zaustavili su se na pitanjima svoga redovitoga djelovanja u idućemu razdoblju, a osvrnuli su se i na aktualna pitanja u hrvatskome društvu. Glede pandemije naglašeno je da treba jasno prepoznavati trud, skrb i žrtvu zdravstvenih djelatnika i svih koji služe dobrobiti bližnjih; zalagati se za kršćanske vrjednote te izbjegavati uključivanje u promicanje bilo koje ideologije ili u pokušaje da, tko zna radi kakvih ciljeva, budu instrumentalizirani oblici očitovanja katoličke vjere i pobožnosti.
Biskupi su očitovali svoju veliku zabrinutost glede pristupa i najavljenih odluka gradskih vlasti Grada Zagreba koje se tiču ‘mjere roditelj-odgojitelj’. Smatraju da bi u sadašnjim, posebice demografskim okolnostima, bila štetna bilo kakva ishitrenost i neosjetljivost prema roditeljima i obiteljima kojima je takva pomoć potrebna, a važna je za cjelokupno hrvatsko društvo. S druge strane, dokidanja pomoći takve naravi bila bi pogubna, ako bi se radilo o odlukama s ideološkim predznakom.
> Predsjednica udruge Roditelj odgojitelj: Tomašević ne poznaje tematiku o kojoj odlučuje
> Tomašević uhvaćen u laži: Što je o mjeri roditelj odgojitelj govorio u predizbornoj kampanji?
> Udruga roditelja odgojitelja: Tomašević nije našao vremena da nas primi, duboko smo razočarani
Podsjetimo, gradonačelnik Tomašević u samo nekoliko mjeseci svoje vlasti u Zagrebu počeo je provoditi mnoge “mjere štednje” i to na onim skupinama koje su među najpotrebnijima – obiteljima s djecom.
Nakon što je Možemo kao prvu odluku po dolasku na vlast ukinuo nove prijave za status roditelja odgojitelja (čak i za parove koji su već čekali treće dijete planirajući se prijaviti za mjeru roditelj -odgojitelj), prošlog tjedna su objavili da de facto ukidaju mjeru i za oko 5,000 obitelji koje ju već koriste.
No, to nije sve. Tomaševićeva je vlast u Zagrebu nakon toga u javno savjetovanje stavila nacrt odluke prema kojoj se drastično smanjuje naknada za novorođenčad.
Kako se navodi u članku 3 Odluke, “novčana pomoć iznosi 2.500,00 kuna po djetetu, koja se isplaćuje u dva jednaka obroka, tijekom godine dana od dana prve isplate.”
Izvor: narod.hr/IKA
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.