Bivša pravobraniteljica Mila Jelavić – pobornica Jovanovićevog ‘odgoja’ – želi biti ustavna sutkinja

Bivša pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić želi biti sutkinja Ustavnog suda. Ona se javila na javni poziv za dva upražnjena mjesta sudaca Ustavnog suda, a osim nje prijavilo se još 10 kanididata, među kojima i bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i izvanredna profesorica na riječkom Pravnom fakultetu dr. Sanja Barić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još su se prijavili i sutkinja Ivana Čalić, bivša ustavna sutkinja Nevenka Šernhorst koja se već nekoliko puta neuspješno javljala na natječaj, jednako kao i sutkinja Visokog prekršajnog suda Antonija Kovačić, zatim odvjetnik Boris Kozjak koji se javljao i za natječaj za pučkog pravobranitelja, javni bilježnik Anđelko Stanić, odvjetnici Želimir Brozović i Šime Savić, te Dubravko Ljubić koji još od 1996. radi na Ustavnom sudu, prvo kao stručni savjetnik, pa voditelj Službe za prethodni ispitni postupak te od lani kao viši ustavnosudski savjetnik.

Životopis Mile Jelavić

Mila Jelavić rođena je 1958. u Imotskom, a završila je Pravni fakultet u Splitu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 1982. bavi se poslovima zaštite djece, braka i obitelji.Prvo je radila u Centru za socijalni rad Jastrebarsko, a potom u zagrebačkom Centru za socijalnu skrb.

U Ministarstvu rada i socijalne skrbi radi od 1993., a od 2001. načelnica je Odjela za zaštitu djece, obitelji i skrbništvo u tom, odnosno kasnije u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi.

Sudjelovala je u radu niza radnih skupina koje su se bavile pitanjima prava djeteta. Osim toga, voditeljica je niza seminara na temu obiteljsko-pravne zaštite, a članica je i radne skupine za pripremu pregovora s EU za poglavlje pravosuđe i temeljna prava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2006. godine Vlada je imenovala pravobraniteljicom za djecu.

Početkom travnja 2014. godine Mili Jelavić je istekao mandat pravobraniteljice za djecu, te je izabrana nova pravobraniteljica, Ivana Milas Klarić, uz protivljenje mnogih i veliku saborsku raspravu. I pozicija i opozicija tada su govorili kako je Jelavić odradila dobar posao.

Podržala Jovanovićev zdravstveni odgoj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dok je još bila na mjestu pravobraniteljice za djecu podržala je Jovanovićev Zdravstveni odgoj koji je kasnije privremeno ukinuo Ustavni sud, Udruge su tada tražile i smjenu pravobraniteljice jer tvrde da je pogrešno regirala i zakazala u procesu uvođenja ”spolnog” odgoja, navodi Soundset.

”Sva djeca imaju jednaka prava na informacije koje su važne za zaštitu njihova zdravlja i koje upućuju na odgovorno spolno ponašanje. Zato nitko, pa ni roditelji, nema pravo uskratiti im te informacije. Onemogućiti da dijete dozna kako zaštititi svoje spolno, odnosno reproduktivno zdravlje, bilo bi kršenje prava djeteta”, rekla je tada Jelavić za Večernji list.

Tada je udruga Vigilare uputila ”javni poziv dječjoj pravobraniteljici Mili Jelavić da iznese jasan stav o načinu na koji bi se djecu trebalo u školi učiti primjerenim i neprimjerenim dodirima”, a kasnije su zatražili ostavke Željka Jovanovića, Vinka Filipovića i Mile Jelavić.

Kod referenduma o braku osudila izjave koje vrijeđaju ili stigmatiziraju djecu

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tadašnja pravobraniteljica za djecu priopćenjem se izjasnila o situaciji u kojoj se izjašnjavanje o referendumskom pitanju o braku često dovodilo u vezu sa zaštitom ili ugrožavanjem djece i njihovog najboljeg interesa.

”Unatoč očekivanjima dijela javnosti, pravobraniteljica za djecu ne može sankcionirati osobe zbog izjava koje daju u medijima ili komentara koje ostavljaju na portalima i društvenim mrežama jer je to u nadležnosti pravosudnih tijela, ovisno o utvrđenoj odgovornosti svakoga pojedinca. Međutim, pravobraniteljica snažno osuđuje izjave koje na bilo koji način doprinose vrijeđanju ili stigmatiziranju bilo koje skupine djece, vrijeđanju osoba koje ne dijele isto mišljenje te koje pridonose stvaranju atmosfere netolerancije, podjela i diskriminacije”, navela je Jelavić, ostavši pritom vrlo neodređena, očito u želji da se ne zamjeri vladajućoj garnituri..

Primjedbe na Opačićkin Obiteljski zakon

Jelavić je još dok je trajala izrada nedavno suspendiranog Obiteljskog zakona uputila radnoj skupini svoje mišljenje i čak 83 primjedbe na zakon koji je ministrica Milanka Opačić najavljivala kao najvažniji projekt svog ministarstva. Nova pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić povukla je sve 83 primjedbe prošle pravobraniteljice za djecu na Obiteljski zakon. Primjenu tog obiteljskog zakona Ustavni sud odlučio je nedavno obustaviti, do konačne odluke o njegovoj ustavnosti, a do tada se primjenjuje stari Obiteljski zakon iz 2003.

U kojem smjeru su išle njezine akcije?

Gledajući sve što je proteklih godina radila Mila Jelavić, moglo bi se reći da je išla na ruku SDP-u. Podržavala je Jovanovićev Zdravstveni odgoj, nije podržavala referendum o braku… Jedino što je zapravo učinila protiv aktualne Vlade jest da je dala primjedbe na Opačićkin Obiteljski zakon. Ipak, na kraju njezinog mandata odlučili su se za Ivanu Milas Klarić kao pravobraniteljicu za djecu. Pitanje je samo hoće li je SDP sada podržati u borbi za mjesto u Ustavnom sudu?

Koje su fukcije Ustavnog suda i kako se biraju suci?

Ustavni sud je institucija koja jamči poštovanje i primjenu odredaba Ustava Republike Hrvatske.Njegove su nadležnosti najveće i najodgovornije: suglasnost zakona i propisa sa Ustavom, ocjene ustavnosti zakona i inicijativa, praćenje ostvarivanja ustavnosti i izvještavanje Hrvatskog sabora o uočenim neustavnostima, rješavanje sukoba nadležnosti tijela sudbene, zakonodavne i izvršne vlasti; odlučivanje o odgovornosti predsjednika Republike u skladu s Ustavom, te brojne druge nadležnosti od izuzetne (in)direktne važnosti za svakodnevni život građana Hrvatske. Neovisan je o bilo kojim tijelima izvršne vlasti, a posebno o vladi i predsjedniku države.

Ustavne suce bira Hrvatski Sabor dvotrećinskom većinom, iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora. Dvotrećinska većina s jedne strane osigurava široku političku podršku i dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka SDP i HDZ i potrebu konsenzusa, ali i potencijalnu opasnost ‘politizacije Ustavnog suda’ i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.