Bivši ministar Šprlje o aferi INA-e: ‘U pozadini je prečesto prokletstvo političkog korumpiranog kadroviranja’

USKOK sumnja da je najnovijom plinskom aferom u Ini ova naftna kompanija oštećena za više od milijardu kuna. I dok glavni mediji ‘vrište’ o velikoj pljački i iznose detalje, a premijer Andrej Plenković tvrdi da je otkrivanje afere dokaz da u Hrvatskoj pravna država funkcionira, obični ljudi su već pomalo umorni od ovih raznih uhićenja i pravosudnih trakavica, te se pitaju koji će ovaj put epilog. Hoće li se opet nakon senzacionalnih privođenja sve smiriti, a potom doći do oslobađajućih presuda? Hoće li se raspetljati sve do kraja ili će ‘krupne ribe’ i opet biti izostavljene?

Zakuhtala afera INA-e bila nam je povod za razgovor s bivšim ministrom pravosuđa, članom vlade Tihomira Oreškovića, Antom Šprljom.

Narod.hr: Kako kao bivši ministar pravosuđa komentirate aferu INA-e? Kako biste reagirali kao ministar da se to dogodilo za vrijeme Vašeg mandata?

Ante Šprlje: Mogu situaciju komentirati kao svaki zabrinuti građanin, ali i malo više kao nešto informiranija osoba obzirom da sam se u vrijeme obavljanja dužnosti ministra pravosuđa bavio određenim problemima s INA-om u odnosu na kazneno postupanje i međunarodne postupke proizašle iz tog postupanja. Ministar pravosuđa u ovoj situaciji i nema velike nadležnosti u ovoj aferi kao čelnik svog resora, ali kao član Vlade – kolektivnog tijela, ima mogućnosti sudjelovanja u rješavanju tog pitanja u sklopu Vlade.

> Što je dosad poznato o ‘plinskoj aferi’ u Ini iz koje je izvučeno više od milijardu kuna? Donosimo pregled

No realno govoreći, resori gospodarstva, energetike, unutarnjih poslova, ali i obavještajni resor, ne mogu više prati ruke ili prebacivati stvari na pravosuđe. Pravosuđe je krajnja instanca kada se afera već razotkrije, a ne resor koji treba njuškati po poduzećima što gdje tko radi. Zna se po Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te Zakonu o vladi, kao i u nizu drugih propisa što je čija nadležnost.

Narod.hr: Ima li hrvatsko pravosuđe na raspolaganju dovoljno mehanizama i alata za raščišćavanje korupcije u INA-i?

Ante Šprlje: Držim da ima. I ova akcija pokazuje da je pravosuđe reagiralo. Ovo bi mogli radi lakšeg razumijevanja nazvati prvom fazom kaznenog postupka. Međutim ostavimo nadležnim institucijama, tijelima istrage i kaznenog progona malo vremena da nužnu “kaznenu znatiželju” zadovolje i malo širim istražnim “obuhvatom”.

Informacije kojima raspolažemo u javnosti nisu nužno tako jednostavne i s obuhvatom samo onih radnji ili imena koje su dostupne u javnim izvorima. Nijedna velika financijska afera u svijetu se ne rješava u par dana. Tokovi transakcija, provjere nadležnosti, složeni financijski mehanizmi i umiješanost eventualno drugih osoba, posebice ako to treba istražiti izvan granice, primjerice u Mađarskoj, koja nije pravosudno suradljiva bila kada je u pitanju slučaj INA-MOL i davanja mita, čine slučaj bitno složenijim nego izgleda u javnosti.

Narod.hr: Po Vašem mišljenju treba li se vlast oslanjati “samo na dojavu banke” (kao u ovom slučaju) ili može sama aktivno i preventivno više činiti?

Ante Šprlje: Vlast ne samo da je pozvana biti aktivna u prevenciji korupcije, nego je to i dužna. Prevencija se prije svega postiže izborom moralnih i sposobnih osoba. To je osnova zaštite svakog društvenog poretka i temelj njegova razvoja. Onog trenutka kada se to zanemari, a nažalost mi imamo “bogatu” povijest gaženja tog temelja, društvo doživljava loše scenarije, degradaciju, osipanje i iseljavanje.

> Tko su članovi Upravnog odbora Ine na čijoj smjeni inzistira hrvatska Vlada?

Ako stavite pohlepnika da sjedi na novcu, pa naravno da je rizik da će vam novac nestati. Ili da stavite narkomana za farmaceuta u ljekarni, naravno da je za očekivati da će narkotici nestati. Takozvana kadrovska politika je uvijek određivala smjer u kojem se društvo kreće – smjer korupcije, nepotizma i kriminala ili smjer razvoja i očuvanja pozitivnih vrijednosti. Ali to nije odgovornost samo vlasti. Vlast je preslika stanja društvenog morala. Stanje svijesti društva se oslikava kroz izbor nositelja vlasti. Zadaća je svih nas graditi društvo kroz vlastito odgovorno ponašanje, a onda i kroz izgradnju institucija koje će bolje obavljati svoj posao.

Narod.hr: Upoznati smo s korupcijskom malverzacijom oko INA-e i obitelji Špiljak iz ‘80-ih, s obzirom na to smatrate li da je jedan od današnjih utega RH izostanak ekonomske, političke i pravne lustracije?

Ante Šprlje: Lustracija je provedena gotovo u svim postkomunističkim državama izuzev država bivše Jugoslavije. Smisao lustracije nije tek tako kazniti sve komuniste, već onemogućiti one komuniste ili komunizmu odane osobe koji su gazile ljudska prava i time se domogli opasne razine moći, da ih se spriječi da nastave gaženjem ljudskih prava i društveno prihvatljivih normi u demokraciji i da na takav način tu moć multipliciraju i stvaraju korupcijske centre moći ili gaze ljudska prava u demokraciji.

Nažalost prema stavu europskog suda rok u kojem se mogla vršiti lustracija je davno protekao jer se smatralo da nema smisla uvoditi lustraciju nakon npr. 25 godina jer da su takve mjere tada besmislene. Možemo se slagati ili ne, ali danas je to gotova priča. Propustili smo priliku onemogućiti bar dio ljudi naviklih na totalitarizam, da iste ili slične obrasce ponašanja demonstriraju i u demokraciji gaženjem ljudskih prava.

Narod.hr: Mislite li da su možda Hrvatske šume potencijalni izvor iz kojeg bi mogle isplivati neke nove “korupcijske strvine”?

Ante Šprlje: Ne bih se referirao samo na Hrvatske šume kao društva koje je često izvan fokusa javnosti, a barata s ogromnim sredstvima. Sva velika državna i javna društva su znatnije izložena korupcijskom riziku od državnih institucija u kojima se barata s manje novca. Od Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, HEP-a, HAC-a, itd…, pa do onih županijskih , gradskih ili općinskih društava ili ustanova.

> Predsjednik Uprave Ine Sándor Fasimon ponudio ostavku

Nije rijetkost da čujemo za korupcije u takvim subjektima, a nažalost, u pozadini je prečesto to prokletstvo političkog korumpiranog kadroviranja koje u modalitetu rada ima namještanje natječaja za zaposlenja, radove i općenito poslove.

Dakle korupcija je upravo postala svojevrstan sinonim za društva i ustanove iz državne i javne nadležnosti i na nju tijela istrage i kaznenog progona trebaju posebno biti usmjerena jer je pojava korupcije u takvim subjektima osobito štetna i opasna jer se radi o subjektima kojima je namjena opće dobro. Često je takva korupcija skrivenija od javnosti, ali je često u iznosima i posljedicama i štetnija od onog što uopće možemo pojmiti.