Za Narod.hr smo razgovarali s Katarinom Bukšom, jednom od koordinatorica Franjine ekonomije u Hrvatskoj, o nedavno održanom međunarodnom susretu mladih u Asizu nazvan Franjina ekonomija.
Narod.hr: Kako je došlo do ovoga međunarodnog susreta mladih u Asizu?
Katarina Bukša: Papa Franjo je pozvao mlade, i mladi su se odazvali. Doduše tek nakon dvije godine online sastanka i virtualnih susreta te dvije međunarodne konferencije, ove godine se konačno održao susret uživo s mladima iz gotovo svakog kutka svijeta. Skup je okupio ekonomiste, poduzetnike, znanstvenike, te sudionike ostalih društvenih znanosti koji su voljni uložiti svoje vrijeme i znanje u stvaranju ekonomije po vrijednostima Sv. Franje Asiškog, a na poticaj pape Franje.
Sama incijativa započela je u svibnju 2019. g. pozivom pape da se sastanu sudionici sa svrhom promišljanja i promjene postojećih ekonomskih modela i praksi. Papa je dao ključne smjernice čitavom pokretu prema ekonomiji koja osigurava dostojanstven život svima, ekonomiji koja ne isključuje i marginalizira već daje dušu cjelokupnom gospodarstvu. Papa želi ekonomiju koja se brine o okolišu i siromašnima, jer vapaj Zemlje je ujedno i vapaj siromašnih.
> Franjina ekonomija: Od 22. do 24. rujna u Asizu veliki skup mladih ekonomista i poduzetnika
Narod.hr: Kako je to izgledalo konkretno u Asizu, koliko se mladih odazvalo na papin poziv, a kako je reagirao ostatak svijeta koji promišlja globalnu ekonomiju?
Katarina Bukša: Na susretu u Asizu sudjelovalo je nešto više od 1.000 mladih iz 120 različitih zemalja diljem svijeta. Među sudionicima moglo se osjetiti veliko uzbuđenje i želja za promjenom – želja za bolju sadašnjost i budućnost. Za djelovanje već sada. Za promjenom na sebi i mikro okruženju koje mlade okružuje. Na skupu su sudjelovala razne svjestski poznate osobe te osobe s vlastitim svjedočanstvom koji su iznijeli što za njih predstavlja Franjina ekonomja, što za njih znači biti dio Franjine ekonomije. U prvom danu predstavili su se ambasadori Franjine ekonomije, predstavnici odobora Franjine ekonomije, te predstavnici grada Asiza. Bilo je vremena za upoznavanje međusobno, upoznavanje grada Sv. Franje te prostora za tzv. interliber – gdje su se mogle kupiti knjige o Franjinoj ekonomiji, predstaviti svoje institucije gdje tko radi – ukratko: umrežavanje.
Narod.hr: Koliko je dana trajao susret i koji sadržaj je okupio toliko mladih na jednom mjestu?
Katarina Bukša: Susret je trajao od četvrtka do subote te je kulminirao susretom mladih i pape Franje u subotu ujutro. Prvi dan smo se svi smjestili, malo upoznali Asiz i krenuli s radom. Drugi dan smo bili podijeljeni u dvanaest tematskih cjelina (tkz. villages) na koje smo se prethodno prijavili. Unutar tematskih cjelina mladi su prezentirali svoje ideje, modele i alternative postojećim ekonomskim procesima i mehanizmima te je na kraju dana svaka tematska cjelina donijela svoj zaključak. Ti zaključci su predani papi Franji te sačinjavaju i sadržaj pakta kojega je papa s mladima potpisao u subotu.
Papa želi da mlade generacije budu uključene u stvaranju nove, bolje i ljudskije ekonomije. Ekonomije kojoj je čovjek na prvom mjestu, a sve ostalo su sredstva koja trebaju pomoći čovjeku da živi ispunjen život. Najveća tragedija današnjice je potrošački i konzumeristički mentalitet usmjeren posjedovanju i imanju materijalnoga bogatstva. Teško nam je biti slobodan. Slobodan značiti biti nenavezan, odriješen, nesputan. Sv. Franjo živi tu slobodu.
On predstavlja te vrijednosti u potpunosti. Pokazuje nam kako se brinuti za zemlju, za brata, za svoga bližnjega. Temelj Franjine ekonomije može se sažeti u dvije riječi: Fratelli tutti = svi smo braća. Naime, riječ ekonomija dolazi od grčke riječi ‘Oikonomia’ što znači: oikos – kuća/gospodarstvo/obitelj/sveukupna imovina, a nomos – zakon/upraljati.
A kako je ekonomija društvena stvarnost koja uključuje interakcije između osoba, ona je bitno obilježena moralnim kategorijama, te se svako odstranjivanje morala iz ekonomije nužno mora izvitoperiti u vlastitu suprotnost. Upravo je to ono što papa neprestano ponavlja: potrebna je ekonomija s ljudskim licem, utemeljena podjednako na temelju slobodnog tržišta, slobodnog protoka dobara, usluga i sredstava, kao i na univerzalnim i objektivnim moralnim načelima.
Narod.hr: Znači papa želi povezati ekonomiju i moral?
Katarina Bukša: Da, i to stalno ponavlja. Vizija Franjine ekonomije je vratiti samoj ekonomiji integritet, moralni karakter i vrijednost ljudske osobe (ekonomija s ljudskim licem) u samo njeno središte. Ekonomija u punom smislu označava vještinu upravljanja resursima kako bi društvo proizvelo određena dobra/usulge te ih pravedno raspodijelilo onima koji to društvo sačinjavaju. Zato je važno da preispitamo naše prioritete (u biti pravednost): u kojoj količini tražimo ispunjenja tih prioriteta te kako oni stoje u odnosu naspram Boga i općeg dobra. Posljedice naših postupka i odluka dotaknut će svakog od nas i naših bližnjih. Promjene koje se događaju na globalnoj razini dotiču svakoga od nas. Zato je važno sebi posvijestiti – i papa nas na to uporno poziva – važnost osobnih i „malih“ odabira i odluka. Budimo promjena koju želimo vidjeti u svojem okruženju. Promjena kreće s nama samima.
Narod.hr: Dobro je i lijepo sve to čuti, ali zar to sve ne ostaje samo na nekoj idealnoj, teorijskoj razini? Što Franjina ekonomija konkretno nudi, kakvu promjenu?
Katarina Bukša: Franjina ekonomija sastoji se od 12 tematskih cjelina (na engl. Villages). Tematske cjeline predstavljuju panel diskusije, radionice, brainstorming gdje se raspravlja o ključnim temama, modelima, mehanizmima i procesima gospodarstva današnjice i bliske budućnosti. Ove radionice predstavljuju mjesta gdje se raspravlja, postavljaju pitanja, daju promišljanja te se iznose prijedlozi za riješavanja postojećih i tek budućih problema.
Papa je uvjeren kako mladi posjeduju želju i gorljivost da svojom osobnošću, idejama, aktivnošću i voljom utječu na sadašnju i „daju dušu“ budućoj ekonomiji. Upravo je on u mladima vidio nadu za zaokret postojećeg ekonomskog sustava u smjeru pravednije, manje isključive i moralnije ekonomije.
Pismom poslanom u svibnju 2019. godine ukazao je na nedostatke trenutnog ekonomskog sustava te pozvao sve one koji žele kreirati društvo i ekonomiju temeljenu na višim vrijednostima i etičkim načelima da se priključe. Na tim tematskim cjelinama bude jako živih i dinamičnih rasprava jer mladi dolaze iz različitih kulturoloških i religijskih sredina. No svima je bitan zajednički cilj: bolja ekonomija. Ali, da – treba to reći – ovaj pokret je tek na početku i tek sada očekujemo konkretne promjene.
U Asizu nam je papa svojom prisutnošću dao poticaj i sada je na nama svima da u svojim lokalnim sredinama, nama u Hrvatskoj, pokrenemo promjene koje vidimo da su nužne. A da bi se lakše koordiniralo cjelokupnom međunarodnom zajednicom, svakoj zemlji dodijeljeni su tzv. HUB-ovi ili centri. Ti centri su povezani sa središnjicom odnosno centralnim odborom koji koordinira aktivnosti koje promiče organizacijski odbor, znanstveni odbor te koji podržava rad svake pojedinačne tematske cjeline. U Hrvatskoj trenutačno se HUB nalazi u Križevcima u sklopu ekonomije zajedništva.
Narod.hr: Što onda možemo konkretno očekivati od Franjine ekonomije u Hrvatskoj i koji su to mladi ljudi koji su uključeni u pokret i međunarodnu zajednicu?
Katarina Bukša: Od Hrvatskih predstavnika na međunarodnom događaju sudjelovali su sljedeće osobe: Bruno Petrušić, teolog i filozof, postdoktorand Papinskog sveučilišta sv.Tome Akvisnkog (Angellicum) u Rimu koji se bavi socijalnim naukom Crkve. Sudjeluje u tematskoj cjelini: Posao u tranziciji. Zatim je tu Antonia Čobanov, sestra Služavka Malog Isusa; stručna specijalistica za računovodstvo i financije, voditeljica doma za starije i nemoćne u Vrgorcu, koordinatorica Hrvatskog HUB-a za Franjinu ekonomiju. Sudjeluje u tematskoj cjelini: Financije i čovječanstvo; Zoran Rajn je osnivač i predsjednik Centra za društvene inovacije i održivi razvoj (CEDIOR) te direktor Međunarodnog centra za crowdfunding (ICFC). Stručnjak je za područje crowdfundinga i inovativnih modela financiranja projekta. Sudjeluje u tematskoj cjelini: Financije i čovječanstvo; Ivana Silvestro je diplomirani sociolog i poduzetnica koja živi i radi u djelatnosti vjerskog turizma u Međugorju.
Sudjeluje u tematskog cjelini: Žene za ekonomiju. Ja sam Katarina Bukša, diplomirana ekonomistica, viša stručna savjetnica pri Ministarstvu EU fondova, projektni upravitelj u turizmu, volonterka, koordinatorica Hrvatskog HUB-a za Franjinu ekonomiju. Sudjelujem u tematskoj cjelini: Život i životni stil.
Od nas uskoro možete očekivati razne aktivnosti usmjerene prvenstveno promoviranju Franjine ekonomije. Cilj nam je da što više ljudi, mladih ljudi i poduzetnika čuje za Franjinu ekonomiju. Planiramo također i različite edukativne aktivnosti, ali i izravnu suradnju s
poduzetnicima i naravno, s Crkvenim strukturama.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.