Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske zatražio je, ponukan sve većim brojem zahtjeva svojih članova za materijalnu pomoć uslijed ovrhe dijela plaće, blokade ili ovrhe imovine te zahtjeva za isplatom materijalnih prava poput regresa ili božićnice „na ruke”, od Financijske agencija (FINA) i Ministarstva uprave informaciju o broju državnih službenika i namještenika nad kojima se provodi ovrha na plaći, po računi i imovini.
Prema dobivenim podatcima FINE i Ministarstva uprave, uz korištenje metodologije uparivanja podataka iz Registra zaposlenih u javnom sektoru i baze podataka Centra za prisilnu naplatu, ovrha na novčanoj tražbini po računu provodi se nad 2.765 državnih službenika i 187 namještenika.
Budući da, prema podatcima iz Statističkog prikaza Ministarstva uprave od srpnja 2017. godine u državnoj upravi radi 55.407 državnih službenika i 4.009 namještenika, odnosno 59.416 zaposlenika, broj blokiranih zaposlenika državne uprave iznosi 4,97 posto, pri čemu je podjednak postotak blokiranih službenika (4,99) i namještenika (4,66).
Ovom broju treba pridodati i minimalni broj od 265 ovrha koje nad plaćom službenika i namještenika provodi poslodavac, a koji je vjerojatno i veći, s obzirom da je, prema obrazloženu Ministarstva uprave, kroz COP (Centralni obračun plaća) ovrhu moguće unijeti sa šifrom obustave, pa se ne zna jesu li neke od evidentiranih obustava u stvari ovrhe.
Također, prema dostupnim podatcima Centra za ovrhe u državnim tijelima su 22 državna službenika nad kojima se provodi ovrha na imovini, 1 namještenik te 2 pravosudna dužnosnika.
FINA, pak, provodi ovrhu i nad 16 pravosudnih dužnosnika, 7 dužnosnika te 59 zaposlenika bez rasporeda pa samim time i bez oznake u koju kategoriju zaposleni pripada, tj. nalazi li se u statusu službenika, namještenika ili dužnosnika.
Iako ovi podatci sami za sebe, izuzev možda kada su u pitanju plaće namještenika početnika koje s koeficijentom 0,601 bez automatske korekcije u COP-u ne dosežu ni razinu od 2.620,80 kuna zagarantirane neto minimalne plaće, ne objašnjavaju razloge zbog kojih se zaposleni u državnoj upravi nalaze u situaciji da se nad njihovom plaćom, računima ili imovinom provodi ovrha (pored visine plaće i objektivne materijalne situacije razlog za ovrhu može biti i osobna financijska neodgovornost), činjenica je da kategorija zaposlenika državne uprave, usprkos sigurnim plaćama koje se redovito isplaćuju, nije imuna na pojavu ograničenja financijskog „suvereniteta” i dugotrajne nemogućnosti raspolaganja dijelom mjesečnih primanja, navodi Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske.
