Božinović predao izvješće za 2018. Vladi: U Hrvatsku najčešće ilegalno pokušavaju ući Afganistanci, prijavljeno 620 krijumčara

Bregana, 27.06.2017. - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sudjelovali su na predstavljanju Schengenskog informacijskog sustava na graničnom prijelazu Bregana. Foto Hina Dario GRZELJ/ dag

Tri dana nakon što je na graničnom prijelazu Maljevac postavljena pomična ograda sa šiljcima, a temelji za istu takvu konstrukciju napravljeni na obližnjim prijelazima Gejkovac i Pašin Potok, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na sjednici Vlade predstavio je izvješće o provedbi Strategije integriranog upravljanja granicom RH za prošlu godinu, piše Marina Borovac za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz tog je izvješća proizlazi kako se Hrvatska uspijeva othrvati nezakonitim migracijama, što je svakako bitan preduvjet za ulazak u schengenski granični prostor. Lanjski pojačani pritisak nezakonitih migracija, nastavio se i ove godine, i to u još jačem opsegu. Naime, do 1. svibnja 2019. evidentirana su 4309 pokušaja nezakonitog prelaska granice. U istom razdoblju prošle godine bilo ih je 1734. Najviše onih koji pokušavaju nasilu ući u Hrvatsku, a zatim dalje prema zapadnoj Europi, dolazi iz Afganistana. Na drugom su mjestu po brojnosti državljani Pakistana. Slijede ih državljani Irana te Kosovari.

>Tko je Drago Župarić-Iljić koji je u ime Hrvatske sudjelovao na stvaranju Marakeškog sporazuma

U porastu je i broj uhićenih krijumčara ljudi. Do 1. lipnja ove godine za krijumčarenje ljudima uhićeno je 340 osoba. Tereti ih se za 309 kaznenih djela. Tijekom prošle godine policija je bila prijavila 620 počinitelja za ukupno 619 djela krijumčarenja ljudi. Godinu prije prijavljenih je bilo 321, za 365 kaznena djela pa se na temelju tih brojki MUP voli pohvaliti kako su “otkrivačku aktivnost pojačali za 69,6 posto”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokazalo se da su krijumčarski lanci jako dobro organizirani, no ne i bezazleni. Policija je lani evidentirala pet slučajeva napada na svoje djelatnike. Ove su godine pak kod krijumčara na području Makarske, koji su u dva vozila prevozili šestero ilegalaca, pronašli muške remene s kopčom koja se pritiskom pretvara u bodež pa su, osim za šverc ljudima, prijavljeni i za nezakonito držanje hladnog oružja.

Pojačani pritisak nezakonitih migracija proteklih je godina bio koncentriran na istočne granice Hrvatske, prema Srbiji. Sada je pak usmjeren na granicu s Bosnom i Hercegovinom, u dužini od 1010,9 kilometara. Na ukupno 51 prijelaznom mjestu duž cijele granice, ovisno o pojedinoj lokaciji i njenim terenskim specifičnostima, postavljene su ručno podizne rampe, stupovi s ljestvama za montažu nadzornih kamera Ministarstva unutarnjih poslova i betonske prepreke, provedena je 1101 mješovita ophodnja.

Najveći je pritisak u tom dijelu koncentriran na 349,6 km granice na području policijskih uprava karlovačke, ličko-senjske i sisačko-moslavačke, s tendencijom proširenja na jug i područje Policijske uprave brodsko-posavske. Za koordinatora za problematiku nezakonitih migracija na područjima karlovačke, ličko-senjske i sisačko-moslavačke uprave nedavno je imenovan Josip Rohaček, zamjenik načelnika PU karlovačke. Prema nekim neslužbenim informacijama, na području ličko-senjske uprave dnevno se u prosjeku u nezakonitom ulasku u RH otkrije dvjestotinjak ilegalaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.