Hrvatski sabor u petak je izglasao Zakon o popisu poljoprivrede 2020., po kojem će se iduće godine provesti popis poljoprivrede u cilju dobivanja preciznih podataka, a donio je i novi Zakon o zemljišnim knjigama, kojim će se pojednostaviti i ubrzati postupanje u zemljišnim knjigama.
Hrvatska će provesti popis poljoprivrede od 1. do 30. lipnja iduće godine, prve rezultate popisa Državni zavod za statistiku objavit će do 30. studenoga 2020., a konačne najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.
Za popis država osigurala 34 milijuna kuna
U popisu će sudjelovati oko tri tisuće popisivača, kontrolora, koordinatora, a za taj posao država je osigurala 34 milijuna kuna.
Popis će obuhvatiti poljoprivredna gospodarstva s više od 0,4 hektara korištene površine i najmanje 0,1 hektar voćnjaka, vinograda ili maslinika. Neće se popisivati povrtnjaci za vlastite potrebe s manje od 100 četvornih metara.
Podatke od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava popisivači će prikupljati metodom osobnog intervjua pomoću prijenosnog računala, dok će se od poslovnih subjekata podaci u pravilu prikupljati putem interneta unosom podataka u elektronički popisni obrazac.
Zakonom o zemljišnim knjigama pojednostavit će se i ubrzati postupanje u zemljišnim knjigama. Pojednostavljenjem procesa uskladit će se veći broj zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, čime će se povećati pravna sigurnost u postupanju s nekretninama.
Novim zakonom cijeli zemljišnoknjižni postupak određuje se kao hitni postupak te se propisuje rok za donošenje rješenja za svaki upis. Zakonom se zemljišnoknjižni postupak određuje kao hitan, rok za redovni upis prava vlasništva i upis tereta, odnosno za donošenje rješenja, jest 15 dana od dana kada se zahtjev podnese.
Za 160 katastarskih općina za koje se ne vode zemljišne knjige zakon propisuje petogodišnji rok za njihovo osnivanje, odnosno rok od tri godine za osnivanje zemljišnih knjiga za katastarske općine gdje se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta od dana stupanja na snagu zakona.
Uvodi se i elektronički vođena zbirka isprava i elektronički spis, a komunikacija između tijela sudbene i upravne vlasti sa zemljišnoknjižnim sudovima vodit će se isključivo elektroničkim putem.
Izglasan je i novi Zakon o slatkovodnom ribarstvu, kojim se dio poslova i naknada vezan uz gospodarski ribolov prebacuje županijama. Novina je što će se ribičke dozvole ubuduće moći koristiti u više ribolovnih zona ili ribolovnih područja, te uvođenje modela “ulovi pa plati’ koji športskim ribolovcima omogućuje da dio ulovljene ribe prodaju na tržištu.
Zakon donosi i administrativno rasterećenje gospodarstva ukidanjem administrativnih obveza i troškova od oko 650.000 kuna godišnje.
Prihvaćeno Godišnje izvješće o obrani
Sabor je također prihvatio Godišnje izvješće o obrani za 2018. i Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti.
Godišnje izvješće o obrani prikaz je aktivnosti Ministarstva obrane i Hrvatske vojske u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, strukture obrambenih resursa i ostvarenja razvojnih projekata i prioriteta, a Izvješće o provedbi Strategije nacionalne sigurnosti prvo cjelovito od donošenja Strategije, u srpnju 2017., izrađeno je prema nacionalnim interesima i devet strateških ciljeva.
Osim toga, potvrđen je sporazum između Hrvatske i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) o dodjeli statusa pridruženog člana u CERN-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
