Što donosi treći paket kriznih mjera za očuvanje radnih mjesta? Komu će biti namijenjene, turizmu i ugostiteljstvu, prijevozu ili i drugim djelatnostima? Hoće li država nastaviti s otpisom ili odgodom plaćanja poreza i doprinosa? Tko će imati pravo na isplatu državnog minimalca?
O ovim i drugim temama u emisiji “Otvoreno” HRT-a govorili su ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, Vilim Ribić ispred Nezavisnog sindikata znanosti i obrazovanja, Ivan Bračić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca te ekonomski stručnjak i bivši ministar Mladen Vedriš.
– Ono što smo stavili na stol na Gospodarsko-socijalnom vijeću je treći paket mjera koji se tiče očuvanja radnih mjesta. Manje više smo se usuglasili oko ovih sektora koji su najpogođeniji. Radi se o sektorima turizma, hotelijerstva, ugostiteljstva, prijevoza osoba, organizatora kulturnih i sportskih priredbi te su tu i turističke agencije, rekao je na početku ministar Aladrović.
Dodaje da su ostali sektori veliku većinu poteškoća prebrodili.
– Situacija nije laka, ali poslovna aktivnost je značajno olakšana u posljednje vrijeme, dodaje ističući da smo u fazi da se nisu niti počele konzumirati mjere za svibanj.
Dodaje da se može razgovarati i o promjenama što se tiče drugih sektora, promijeni li se epidemiološka situacija ili neke druge okolnosti, no da javne financije nemaju “beskonačan izvor sredstava” i da se moraju fokusirati samo na one najpogođenije.
Vilim Ribić komentirao je “visok stupanj konsenzusa koji je postignut na GSV-u”.
– Moram priznati da mi se čini da nismo bili na istom sastanku. Taj visoki stupanj konsenzusa, ja ga se ne sjećam. Sjećam se da je bio konsenzus oko toga da se prijevoznici uključe u priču i da se dio prerađivačke industrije uključi u priču. Sve ostalo, ostalih osam do 10 pitanja ili problema, oko njih se nismo složili ili smo ostavili za kasnije. Ključna točka neslaganja jest treba li proširiti sektore ili diferencirano ići unutar sektora.
Ribić se dotaknuo i pitanja turizma. Naveo je sljedeći primjer.
– Cijene su veće nego što su bile prošle i pretprošle godine. Ako zadrže tako visoke cijene, računaju na državnu potporu. S visokim cijenama neće povećati promet, past će im prihod za više od 50% i kvalificirat će se za državnu potporu. Što mi sada trebamo raditi? Mi smo sugerirali da se ide vrlo diferencirano.
Aladrović smatra da Ribić ne govori točno jer državne mjere rješavaju samo mali segment njihovog problema. Dodaje da podaci s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje govore da tvrtke u svibnju zapošljavaju ljude.
– Ekonomija funkcionira i nešto radi, istina jest da dio jesu sezonski radnici, ali tu se radi i o prerađivačkoj industriji, trgovini… Očito vide da postoji “svjetlo na kraju tunela”.
– Najbitnije je ono što se napravilo u ožujku kada su donesene mjere bile jednostavne i brzo uvedene. Ova tri mjeseca je sigurno održana gospodarska aktivnost, a vezano uz mjere koje su uvedene. One su poduprle naše opredjeljenje da sačuvamo kvalitetne radnike. Danas možemo govoriti o određenoj stabilizaciji, no okrenuti smo što će biti dalje, kaže Ivan Bračić iz HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika.
Mladen Vedriš komentirao je donesena prva dva paketa mjera te treći paket koji je predstavljen na sjednici GSV-a.
– Prvi i drugi su učinili svoje u datim okolnostima. Pravo je pitanje može li se tu stati. Postavlja se pitanje što je s realnom ekonomijom, ističe Mladen Vedriš dodajući da je sasvim jasno, a što je navela i Europska komisija, da je likvidnost i osiguranje za mala i srednja poduzeća uvjet za opstanak tvrtki.
– Očekivao sam veći akcent upravo na taj dio. Očekivao sam da će treći paket biti kompleksniji, direktniji, da će više govoriti oko pojedinih specifičnih sektora što može napraviti, kako da im pomogne da posluju. Taj je dio posla puno zahtjevniji. Ne vidim, uz dužno poštovanje, “takav software” koji promišlja i koji je sposoban donijeti takav paket.
Aladrović dodaje da je donesena odluka da će HAMAG-BICRO za poticanje malih i srednjih poduzetnika te njihovu likvidnost, dobiti 169 milijuna eura novih kredita.
– Postoji likvidnosni priljev koji je bitan kako bi sve ovo što smo spasili, nastavilo živjeti i ekonomski se razvijati.
Dodaje da bi u narednom razdoblju poslovne banke trebale dati značajni doprinos.
Spomenut je i program skraćivanja radnog vremena, a što bi trebala donijeti Europska komisija.
– Europska unija za sada je namijenila oko 100 milijardi eura, nama oko 400 milijuna, ali ne bespovratnih sredstava. Najjednostavnije objašnjenje ideje jest da četiri dana u tjednu plaća poslodavac, jedan dan se ne radi, a tu razliku plaća država. Ovaj program omogućuje prerađivačkoj industriji da određen teret preuzme država, a zapravo se očuva i zaposlenost i efikasnost proizvodnje. To je nešto što mi smatramo da je to sljedeći korak o kojem trebamo razgovarati. Dali smo si rokove koji nisu predugi. Bitno je da pokažemo poslodavcima da brinemo o njihovoj poslovnoj aktivnosti.
Što se tiče skraćivanja radnog tjedna Ribić smatra da ne treba mijenjati Zakon o radu, a Aladrović dodaje da se može naći novi pravni okvir bez izmjena samoga Zakona.
Ribić je spomenuo i pitanje rada od kuće.
– Tu treba zaštititi ljude da pristojno rade, da nisu robovi posla i da rade izvan radnog vremena. To je jako važno pitanje.
Aladrović kaže da će mjerama iz trećeg paketa u lipnju biti obuhvaćeno od 80 do 100 tisuća zaposlenika.
Vilim Ribić postavio je i pitanje kakav su doprinos u ovoj krizi dali najimućniji i najbogatiji u ovome društvu?
– To je normalno pitanje u svim civiliziranim zemljama. Najbogatiji bi trebali dati najveći doprinos. Imamo 200 milijardi kuna štednje na računima. Od 90% te štednje drži 10% stanovnika. To treba staviti u funkciju tako da se lansiraju kao obveznice koje bi ti ljudi možda i svojevoljno uzimali.
Bračić dodaje da svakako treba pomoći prerađivačkoj industriji te ističe da granica za pomoć ne bi trebala biti pad prihoda od 50, već 20%.
– Mrtvacu ne treba infuzija, ističe.
Za kraj je ministar Aladrović prokomentirao sastanak sa sindikatima državnih i javnih službi, a koji je na rasporedu u srijedu.
– Očekujemo dogovor, poručio je.
Vilim Ribić kaže da ima informaciju da je kod sindikalnog članstva dogovor “prošao”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
