Branitelji kazneno prijavili ‘Novosti’ zbog naslovnice ‘Nagrada smrada Zagreba’ sa Sedlarom

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) podnijela je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) kaznenu prijavu protiv samostalnog srpskog tjednika „Novosti“, zbog teksta na naslovnoj stranici (21. travnja 2017.), a koji glasi: „Nagrada smrada Zagreba“, koji je objavljen uz fotografiju hrvatskog redatelja Jakova Sedlara, a u povodu dodjele priznanja Grada Zagreba.

Na taj način među ostalim povrijeđen je članak 39. Ustava RH po kojem je „zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje ili uporaba nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji drugi oblik nesnošljivosti“, kao i članak 325. Kaznenog zakona koji govori o javnom poticanju na nasilje i mržnju, ističu.

Podsjetimo, zagrebačka Gradska Skupština većinom glasova odlučila je u srijedu da se Nagrada grada Zagreba uruči redatelju Jakovu Sedlaru unatoč nezadovoljstvu dijela gradskih zastupnika kao i dva skupa, jednom protiv i jednom za dodjeljivanje Nagrade tom redatelju ispred Gradske skupštine.

Sedlar odbacio optužbe ‘Novosti’ i Antifašističke lige Hrvatske: Ni u jednom filmu nisam poticao na mržnju, niti pokušao zatajiti bilo čiji zločin

Protiv dodjele Sedlaru bili su zastupnici SDP-a i HNS-a među kojima je Tomislav Stojak (HNS) naglasio da od svih predloženih za Nagradu Grada Zagreba neće podržati Jakova Sedlara te da je riječ o nekvalitetnom prijedlogu.

I Dominik Etlinger (SDP) ocijenio je da Sedlar ne zaslužuje takvu čast kao što je Nagrada Grada Zagreba. Dodao je da SDP ima i primjedaba na izbor poduzeća Auto Hrvatska koje je prema njegovim riječima u sumnjivoj privatizaciji završila u privatnim rukama.

Mario Župan (HDZ) podržao je Jakova Sedlara rekavši da je riječ o dobrom prijedlogu. Dodao je da je dosta podjela na lijeve i desne te da će u takvim slučajevima uvijek biti netko tko nije zadovoljan.

Vesna Roje (HNS) izrazila je rezervu prema Jakovu Sedlaru kao dobitniku ove nagrade rekavši da niti jedan prijedlog za ovu nagradu do sada nije izazvao toliko prijepora i prosvjeda.

Skupština je izglasovala i da se Nagrada Grada Zagreba dodjeljuje poduzeću Auto Hrvatska d.d, akademiku Josipu Božičeviću, Dubravki Brezak Stamać, profesorici u Prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji, Mislavu Grgić, dekanu Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Robertu Kolundžić, specijalist ortopedije i traumatologije, Vladimir Magić, rektoru crkve sv. Katarine i župniku crkve sv. Marka, gimnastičaru Mariju Možniku, Božidaru Petraču, predsjedniku Društva hrvatskih književnika, slikaru Dimitriju Popoviću, Krešimiru Rotim, dekanu Zdravstvenog veleučilišta te Ivanu Šikiću te Zagrebačkoj filfarmoniji kao i Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga.

Priznanje “Zagrepčanka godine”, odlučila je Gradska skupština, ove će se godine dodijeliti proslavljenoj skijašici Janici Kostelić.

Skupština je na svom zadnjem zasjedanju prije lokalnih izbora donijela i nekoliko tehničkih odluka. Tako je između ostalog izglasovano da se ustroji i Ured za demografiju koji je, kako je naglasio gradonačelnik Milan Bandić, od izuzetne važnosti za Grad Zagreb i Hrvatsku, jer je problem demografije pitanje svih pitanja za Hrvatsku.

Jakov Sedlar u utorak je, nakon negativnih reakcija na prijedlog Odbora za dodjelu priznanja da mu se ove godine dodijeli Nagrada Grada Zagreba, odbacio optužbe za revizionizam i poticanje mržnje podsjećajući na nekoliko činjenica koje svjedoče koliko su one monstruozne.

Predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine i Antifašistička liga Hrvatske uputili su pisma gradonačelniku Milanu Bandiću i predsjedniku i zastupnicima Gradske skupštine sa zahtjevom da odbiju dodijeliti Nagradu Grada Zagreba redatelju Jakovu Sedlaru zbog njegova “glasnog, upornog i dubokog historijskog revizionizma”.

“Sedlarova revizionistička stajališta”, ističe se u pismu, “naročito su prisutna u njegovu prošlogodišnjem filmu “Jasenovac – istina”, koji je izazvao zgražanje ovdašnje i međunarodne javnosti. U tom je filmu koncentracijski logor smrti prikazan kao radni logor te su umanjene i obezvrijeđene žrtve Jasenovca, negiran Holokaust i genocid počinjen od ustaškog režima”.

Sedlarov film, poručuju predstavnici Židova, Srba i antifašista, “obiluje falsifikatima i lažima kojima se tvrdi da je pravi logor smrti u Jasenovcu nastao tek nakon Drugog svjetskog rata, o čemu ne postoje nikakvi dokazi”.

“Dodjelom nagrade Grada, Skupština bi pokazala svoje slaganje s takvim opasnim stavovima i potakla jačanje historijskog revizionizma. Našu zemlju time bi se svrstalo među one u kojima fašizam jača i zabrinjava cijelu demokratsku Europu”, kaže se u pismu koje potpisuju predstavnica židovske nacionalne manjine Grada Zagreba Sanja Tabaković, predsjednik Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj Ognjen Kraus, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac i predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Zagreba Saša Milošević.

“Iskreno se nadamo da ona neće biti dodijeljena čovjeku koji tvrdi da tog koncentracijskog logora zapravo nije bilo. To nije samo suprotno povijesnim činjenicama, već je suprotno moralnoj obavezi i povijesnoj odgovornosti da se zločin takvih razmjera i takva karaktera ne zaboravi i ne ponovi. Nagrađivanje čovjeka bez takva moralnog osjećaja i bez takve povijesne odgovornosti neminovno će biti shvaćeno kao legitimiranje onog što je zakonom zabranjeno – negiranje žrtava Holokausta i genocida”, poručuju predstavnici židovske i srpske nacionalne manjine.

Antifašistička liga u otvorenom pismu gradskim zastupnicima podsjeća da je prije gotovo godinu dana podnijela kaznenu prijavu protiv Sedlara zbog “flagrantnih krivotvorina i laži iznesenih u njegovom dokumentarnom filmu ‘Jasenovac – istina’”.

Jakov Sedlar: U Europi nema primjera poput HAVC-a

“Film Jasenovac je bio potreba o kojoj su ljudi govorili da se napokon napravi neka priča koja će koliko- toliko doći do istine. Zadnji film o Jasenovcu rađen je ’79. godine. U njemu je bilo niz neistina uključujući i onu laž da je tamo bilo ubijeno 700 000 ljudi. Ja sam se bavio nekoliko godina tom temom i u tom filmu nema falsifikata. To što je prenešeno mišljenje jednoga poluopskurdnoga portala, to mislim da nije nikakva referenca da je nešto falsificirano”, rekao je u emisiji Iza zavjese Jakov Sedlar.

“Jedna tragična stvar po hrvatski narod jest to što ’45. godine jedan cijeli hrvatski filmski arhiv i mnoštvo drugih arhivskih stvari je odnešeno u Beograd i do dana današnjeg nije vraćeno. U Beogradu sam našao jedan dio ljudi koji je to iz tih arhiva otuđio i ja sam igrom slučaja došao do mogućnosti da nešto uzmem i jednostavno sam uzeo. Nikakvih falsifikata nije bilo.

Po prvi put smo mi u taj film stavili sve činjenice koje su do sad bile upotrebljavane. Vi imate recimo enciklopediju Holokausta koju je napisao najpoznatiji stručnjak za Holokaust, Martin Gilbert. On sam kaže, što se broja tiče, da je nerazumljivo što se tamo upotrebljava broj od 40 000 do milijun i dvijesto. To je kompleksno pitanje i smatrao sam da moramo doći do istine. Film se zove ‘Jasenovac- istina’, ali mi nažalost nismo mogli doći do istine. Problem je bio što je masa dokumenata uništena i nismo mogli doći do njih”, dodao je.

“Film govori o tome, imamo dva svjedoka koji su zatvarani ’41. i ’45. godine. Mi smo stavili sve podatke, od brojeva do zločina. Tu su bili ljudi koji su svjedočili da je bilo i drugačije. Nesumnjivo je da su se tamo zločini dešavali. Kako sad stvari stoje, čini se da će jako teško biti doći do istine”, zaključio je.