Čak 70 % ispitanika traži zabranu komunističkih simbola – Hoće li Vlada ove godine zabraniti okupljanje u Kumrovcu?

Foto: Fah

Svega 45 posto građana Hrvatske je za zabranu pozdrava “Za dom spremni”, dok je čak više od 70 posto za zabranu komunističkog znakovlja i simbola totalitarne Jugoslavije.

U sklopu projekta ‘Govor mržnje u Hrvatskoj’ predstavljen je i istoimeni zbornik u kojem se nalaze radovi profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Rijeci te Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Anketu su proveli profesori Filozofskog fakulteta Nebojša Blanuša, Enes Kulenović i Zoran Kurelić na 1000 ispitanika, a rezultati su predstavljeni na istom fakultetu.

Podatak da čak dvotrećinska većina ispitanika traži zabranu komunističkih simbola ukazuje na činjenicu da se radi o nacionalnom konsenzusu koji je suprotan medijskom ignoriranju partizanskih i komunističkih zločina.

Samo 45 posto ispitanika je za zabranu pozdrava Za dom spremni – očito – u javnosti ne postoji konsenzus, dogovor oko toga da se radi o ustaškom pozdravu, zbog toga što je, kako tvrde brojni znanstvenici – pozdrav korišten i prije ustaškog režima i rabili su ga hrvatski branitelji, pripadnici HOS-a. Zanimljivo je da je unatoč činjenici da su gotovo svi glavni mediji sprječavali javnu i stručnu raspravu, a ne neutemeljenu, ideološki obojanu kojom je SDP napadao HNS i hrvatski sport i sportaše – velik dio građana nije prihvatio medijski nametanu retoriku.

Vrlo je zanimljivo da su se najmanje tolerantnima i s preferencijama da najviše zabranjuju društvene pojavnosti pokazali lijevo i liberalno orijentirani građani, dok su se najtolerantnijima i s tendencijama da najmanje zabranjuju pokazali građani koji su više domoljubno orijentirani. To je suprotno mišljenju koje se nameće u medijima, te pokazuje uskogrudnost hrvatskog ljevičarstva i liberalizma u odnosu na desno orijentirane građane.

Riječ je o prvom multidisciplinarnom istraživanju govora mržnje u Hrvatskoj predstavljenome u petak na FPZ-u u Zagrebu, a njegovi rezultati pokazuju rascjep koji se nalazi između građana kada je riječ o svjetonazorskim pitanjima, iz čega pak proizlaze različite interpretacije o tome što je govor mržnje, javlja Maxportal.

U istraživanje je uključilo 1000 ispitanika, a njihove odgovore istraživači su povezali sa stavovima o religiji, povijesnim osobama i odnosu prema demokraciji.

Odgovori na pitanje je li bolja demokracija ili su društvu potrebne autoritarne vođe, pokazuju da oni koji smatraju da su društvu potrebne snažne vođe većini su oni ispitanici koji ne bi zabranili Za dom spremni te koji podržavaju Franju Tuđmana.

„Tu su razlike i s obzirom na politički svjetonazor. Najmanje bi zabranjivali oni koji sebe identificiraju s nacionalizmom, a oni koji bi najviše zabrinjavali su liberali. Čak 70 posto smatra da bi trebalo zabraniti komunistička obilježja, što je neka vrsta obračunavanja s prošlošću“, rekao je profesor Nebojša Blanuša predstojnik Odsjeka za hrvatsku politiku FPZG-u.

Rezultati pokazuju da su građani koji su skloni zabrani simbola i znakovlja izrazito nezadovoljni demokracijom, dok ispitanici koji nisu skloni zabranama uglavnom dolaze s desnog spektra. Kada je riječ o preferenciji političkih stanaka, postoji jaz između birača opozicije koji bi zabranjivali fašističke simbole, dok su oni koji ne podržavaju sankcioniranje pozdrava „Za dom spremni“ uglavnom skloniji HDZ-u.

Zabranu tog pozdrava ne podržavaju ljudi skloniji religiji. S obzirom na regiju, za razliku od stanovnika Dalmacije i Slavonije koji ustaški pozdrav ne bi zabranili, ispitanici iz sjeverne Hrvatske te Istre, Primorja i Gorskog Kotara skloniji su kažnjavaju „Za dom spremih“ građana, što istraživači tumače kao posjednicu ratnih događanja.

Govoreći o pravnom aspektu zabrane govora mržnje, profesor Enes Kulenović dotaknuo se američkog modela u kojem se država izuzima iz pravne regulacije, odnosno, gdje govor mržnje nailazi na osudu javnosti i gdje se kažnjava u školama, sveučilištima i medija. Takav model pretpostavlja da društvo samo regulira takve ispade, što u Hrvatskoj ipak nije slučaj.

„Postoji određena nekonzistentnost u primjeni zakona, ponašanju policije i sudova kada se radi o pozdravu ‘Za dom spremni’. Ako nema dovoljno jasne podrške javnosti da se to sankcionira otvara se prostor u kojem oni koji se njime služe prolaze nekažnjeno“, rekao je Kulenović.

Profesor Hrvoje Cvijanović, također jedan od autora, komentirao je kako su pred Hrvatskom dvije opcije – mađarski model koji ide u smjeru zabranjivanja crvene zvijezde i na etiketi piva te američki put u kojem građani sami reguliraju te probleme.

Profesor Višeslav Raos istaknuo je da je temeljno pitanje do koje granice može ići sloboda govora, odnosno, koliko su institucije sposobne očuvati liberalno-demokratski poredak i istovremeno širiti prostor slobode.

„Što se događa s državom koja je načelno liberalno-demokratska, ali u kojoj ljudi koji bi je trebali izgrađivati ni sami ne znaju u kakvom točno sistemu žive? Kako od političke elite očekivati da bude suglasna u sankcioniranju govora mržnje kada ni sami među sobom različito interpretiraju ustavne odredbe”, zapitao se Raos.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/maxportal.hr