Ćorić i Szijjarto o mogućim zajedničkim energetskim projektima i LNG terminalu na Krku

Foto: Fah

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić razgovarao je u utorak u Budimpešti s mađarskim ministrom vanjske trgovine i vanjskih poslova Peterom Szijjartom o mogućim zajedničkim energetskim projektima i isporuci plina s LNG terminala na Krku, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“S obje strane postoji želja za daljnjim promicanjem i produbljivanjem suradnje na području energetske sigurnosti i diverzifikacije dobavnih energetskih pravaca”, rekao je ministar Ćorić te dodao da je “uzajamna suradnja od iznimne važnosti za sigurnost opskrbe energijom Hrvatske i Mađarske”.

S obzirom da su dobavni energetski pravci od ključne važnosti za sigurnost opskrbe, na sastanku je jedna od tema bila i status izgradnje kompresorske stanice koja će omogućiti dvosmjerni protok plina na interkonekciji Hrvatske i Mađarske, a čiji se završetak izgradnje očekuje tijekom slijedeće godine, navodi se u priopćenju.

“Diverzifikacijom dobave i transportnih puteva povećavamo sigurnost opskrbe što u konačnici rezultira fleksibilnijem tržištu energenata”, naglasio je Ćorić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Između ostaloga, razgovaralo se i o terminalu za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku, koji je strateški investicijski projekt od važnosti za Hrvatsku. Projekt se nalazi na listi projekata od zajedničkog interesa Europske unije za što je Unija osigurala 101,4 milijuna eura.

“Za Mađarsku je opskrba plinom strateško pitanje i naš je interes imati više dobavnih pravaca. Trenutno su dva alternativna izbora od kojih je jedan iz Crnog mora, a drugi je LNG terminal na otoku Krku”, rekao je, kako se navodi u priopćenju, ministar Szijjrato, naglasivši kako će to zasigurno poboljšati bilateralne odnose koji su protkani energetskim pitanjima.

“Veseli činjenica da je mađarska strana zainteresirana za zakup dijela kapaciteta terminala te vjerujem da ćemo kroz razgovore slijedećih nekoliko mjeseci iznaći rješenje, a u cilju što boljeg razumijevanja energetskih pozicija obiju strana”, zaključio je ministar Ćorić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarska bi preko LNG-a na Krku mogla uvoziti 1,7 milijardi kubika plina godišnje

Kako piše mađarska novinska agencija MTI, prenoseći riječi ministra Szijjarta s konferencije za novinare nakon sastanka s ministrom Ćorićem, Mađarska i Hrvatska obratit će se Europskoj komisiji radi određivanja cijena isporuke plina Mađarskoj s LNG terminala koji se planira graditi na Krku.

“Do kraja iduće godine situacija će biti takva da će dopuštati isporuku prirodnog plina iz Hrvatske prema Mađarskoj i sukladno tome dvije vlade će se obratiti Europskoj komisiji radi omogućavanja određivanja fiksnih cijena isporuke u slučaju dogovora u budućnosti”, rekao je Szijjarto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mađarska bi mogla uvesti 1,7 milijardi prostornih metara plina godišnje s LNG terminala na Krku, koji će imati kapacitet od 2,6 milijardi prostornih metara, prenosi MTI riječi mađarskog ministra s konferencije za novinare.

Po njegovim riječima, LNG terminal na Krku predstavlja mogućnost za diverzifikaciju mađarske energetske ponude u razdoblju nakon 2020. godine, kada će isteći dugoročni ugovor o isporuci plina s Rusijom. Druga realna alternativa je isporuka plina koji Exxon Mobil i OMV Petrom crpe iz Crrnog mora, izjavio je Szijarto. (Hina)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.