CRO Demoskop: Pada podrška HDZ-u i SDP-u, evo kako stoje Neovisni za Hrvatsku

Foto: RTL Danas

U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, RTL Danas donosi nekoliko nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako na vrhu ljestvice nema promjena u rasporedu, vidljivi su neki novi trendovi. Da su parlamentarni izbori održani početkom travnja, HDZ bi ostao relativni pobjednik. 28 posto ispitanika bira upravo njih (prema 28,1 posto iz ožujka). SDP ostaje druga snaga u državi, s potporom od 16,9 posto (prema 17,0 posto iz ožujka). Iako je pobjednik uvjerljiv, uz HDZ i SDP zadnja dva mjeseca ima stabilnu podršku. Čini se da je SDP barem zaustavio trend pada, no Živi zid nije. I dalje gube potporu, pa su prema podacima upravo oni gubitnici mjeseca jer su u odnosu na ožujak pali za gotovo dva postotna poena. Sada ih bira 8,5 posto ispitanika (prema 10,4 posto iz ožujka).

Most je potporu ustabilio na 6,8 posto (6,8 posto u ožujku). START Dalije Orešković nešto je narastao, ali nisu se približili početnom boomu iz veljače. Potpora im sada iznosi 3,7 posto u odnosu na 3,4 posto iz ožujka. Stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića Neovisni za Hrvatsku ima 3,6 posto, kao i u ožujku.

Nešto manju potporu uživa HSS s izborom od 3,4 posto (prema 3,6 posto iz ožujka), a prvi put u prvih deset je i nezavisna lista suca Mislava Kolakušića s gotovo 3 posto potpore (2,8 posto), dok slično kao i prošlog mjeseca ima stranka zagrebačkog gradonačelnika. Stranka Bandić Milan 365 bilježi potporu od 2,6 posto (prije mjesec dana 2,7 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko ide u EU Parlament?

Na izborima za Europski parlament, a prije početka službene kampanje, vodi će se vrlo napeta borba i na lijevom i desnom krilu političkog spektra za mandate u budućem sazivu Europskog parlamenta. Kada su u pitanju nadolazeći Europski izbori, prema najnovijem istraživanju CRO Demoskop, građani bi u Europski parlament, najčešće poslali HDZ-ove kandidate, ali nešto manje nego što imaju u onim prvim, općenitim preferencijama koje smo vidjeli.

Listu HDZ-a u svibnju namjerava zaokružiti 26,9 posto ispitanika (prema 27,6 posto iz ožujka). Uz napomenu da je istraživanje provedeno tijekom ovog tjedna, a HDZ je tek u petak navečer službeno objavio svoju listu, pa tek treba vidjeti kako će odabrani kandidati utjecati na rejting HDZ-ove liste. SDP-ova EU lista je znana i nju bira 16,5 posto, nešto manje nego prošlog mjeseca (u ožujku 16,7 posto), dok onu Živog zida, antieuropske stranke, u Europu želi poslati 8,3 posto građana (1,2 postotnih bodova manje od rezultata u ožujku). Amsterdamska koalicija, unatoč imovinskoj kartici Anke Mrak Taritaš je iznad 8 posto (8,2 posto, jednako kao i u ožujku).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Imena za EU utrku predstavio je još prošlog tjedana i Most što podržava 6,0 posto ispitanika (u ožujku 6,5 posto). Nešto je narasla lista stranke Brune Esih i to na 4,5 posto (prema 4,2 posto iz ožujka). Slijede ih Suverenisti koje čini HRAST, stranka Ruže Tomašić i ostali. Ta lista bilježi najveći međumjesečni rast – s manje od 3 posto sada su na 4 posto (s prošlomjesečnih 2,9 posto na sadašnjih 4,0 posto). Istu potporu, baš kao i prošlog mjeseca, ima i START Dalije Orešković (4,0 posto, jednako kao i u ožujku).

Najviše mandata u EU parlamentu osvaja HDZ

U mandatima HDZ osvaja 5, SDP 3, te po jedan mandat Živi zid, Amsterdamska koalicija i Most. Ovo su sigurni mandati, a 12., koji će ionako morati čekati Brexit, najbliži su HDZ i Živi zid.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednica najomiljenija političarka

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović najčešći je izbor za najpozitivniju političku osobu u zemlji s izborom od 15,7 posto (prema prošlomjesečnih 17 posto). Trend pada potpore nastavila je i u travnju. Istovremeno crvene strelice pokazuju da je svima u vrhu pala potpora u odnosu na ožujak, pa tako i premijeru Andreju Plenkoviću koji je ostao drugi izbor, ali s potporom od 10,3 posto (prije mjesec dana 10,7 posto). Svi ostali daleko su od toga.

Bivšu šeficu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Daliju Orešković, bira manje od 4 posto ispitanika (3,6 posto, a prije mjesec dana 5,0 posto), a značajno je potonuo i Zoran Milanović. Kao najpozitivnijeg ocjenjuje ga gotovo dvostruko manje ispitanika nego u ožujku (3,4 posto u odnosu na prošlomjesečnih 6,1 posto).

Na ovoj drugoj omraženoj ljestvici i dalje je prvi premijer Andrej Plenković kojeg najnegativnijim vidi 22,3 posto građana (u odnosu na 22,6 posto iz ožujka). Slijedi ga šef oporbe Davor Bernardić s izborom od 9,8 posto (u ožujku 9,6 posto), a iako ostaje treći, Milorad Pupovac bolje stoji (5,1 posto izbora u odnosu na 8,3 posto u ožujku). Manje ispitanika ga negativno ocijenjuje, a slično se događa i Milanu Bandiću (4,3 posto u odnosu na 7,9 posto u ožujku).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U top deset najnegativnijih prvi se put našla ministrica Gabrijela Žalac. Izazivanje prometne nesreće s nevažećom vozačkom dozvolom, pri čemu je ozlijeđena djevojčica, ali i aferu “Mercedes” dio građana joj je očito zamjerio (2,9 posto). Tu je i Gordan Jandroković, šef Sabora i glavni tajnik HDZ-a koji se repajući ismijavao njezinim optužbama da joj se podmeće (2,8 posto). U top deset ostao je ministar zdravstva Milan Kujundžić (2,7 posto), a tu je i Ivan Pernar (2,5 posto). Na listi najnegativnijih političara našla se i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (2,4 posto), kao i Ivan Vilibor Sinčić (2,3 posto), dok 11,4 posto ispitanika misli da da su negativni baš svi političari.

Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 1. do 5. travnja 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetna građana Republike Hrvatske. Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.