Najvažnije zaštićeno područje juga Dalmacije je Nacionalni park Mljet na istoimenom otoku. Park obuhvaća zapadni dio ovog po mnogima najljepšeg otoka na Jadranu i krasi ga bujna i raznolika sredozemna vegetacija. Tu se nalaze dva duboka zaljeva, koja se zbog vrlo uskih veza s otvorenim morem nazivaju jezerima – Veliko i Malo jezero.
Mljet se ističe i bogatom kulturnom baštinom, među kojom se ističe kompleks benediktinskog samostana, osnovanog u 12. stoljeću. Samostan je smješten na malom otočiću usred Velikog jezera i okružen je sredozemnim parkom. Tijekom više stoljeća ovdje su napisane mnoge kronike, rasprave i književna djela. U sklopu bivšeg samostana nalazi se i zanimljiva crkva sv. Marije.
Nacionalni park Mljet obuhvaća zapadnu trećinu otoka Mljeta, od područja Crna klada do najzapadnije točke otoka, rta Goli. U sastav nacionalnog parka ulaze naselja Polače (glavna turistička i putnička luka), Goveđari (u čiji sastav ulaze naselja Babine Kuće (najstarije naselje na Jezerima), Soline (malo mjesto na ulazu u Veliko jezero) i Pristanište (mjesto s poštom i upravnom nacionalnog parka)) te Pomena (bivše ribarsko naselje stanovnika Goveđara, a danas mjesto s jedinim hotelom na otoku).
Biljni i životinjski svijet
Vegetacija nacionalnog parka Mljet je vrlo bujna zbog čega Mljet nazivaju Zelenim otokom.[2] Šuma alepskog bora oko jezera se smatra najočuvanijom i najljepšom šumom te vrste na Mediteranu. Izvorne šume hrasta crnike ili česvine, uz šumu Dundo, na otoku Rabu, najočuvanije su na Jadranu.
Kopnena fauna je dosta osiromašena nakon što je 1909. godine na Mljet donesen indijski mali mungos ((lat.) Herpestes auropunctatus), vrsta grabežljivca koji uništava zmije. Od tada na Mljetu nema zmija otrovnica, ali je i mnogo manje divljači. Mungos je u danom trenutku počeo stvarati probleme lokalnom stanovništvu jer je počeo napadati perad. Uz mungosa, na Mljetu od veće divljači obitavaju divlje svinje ((lat.) Sus scrofa), jeleni lopatari ((lat.) Dama dama) i mufloni.
Podmorski svijet je bogat raznom bijelom i plavom ribom, školjkašima te rakovima.
Životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet u tipičnim krškim podzemnim staništima poput polušpilja, špilja i jama još nije u potpunosti istražen.
Znamenitosti Nacionalnog parka Mljet
– Potpuno očuvane šume alepskog bora, hrasta crnike i makije
– Sustav slanih jezera, međusobno povezanih s morem
– Otočić Sveta Marija
– Ostaci rimske palače i cijelog fortifikacijskog sklopa u Polačama
– Ostaci ilirske utvrde na brdu iznad Velikog jezera
– Geomorfološki lokalitet Zakamenica, na kojem je more tokom godina u otoku napravilo skulpturu biskupa i dva amfiteatra
– Solinski kanal i Vrata od Solina, na kojem su benediktinci postavili veliki kameni križ s natpisom na glagoljici
