Prema navodima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, mjeru “Biram Hrvatsku” dosad su iskoristile 362 osobe, od toga 306 povratnika iz inozemstva i 56 osoba koje su se preselile unutar Hrvatske.
Hrvatski zavod za zapošljavanje na upit uredništva Narod.hr uz te podatke dao je uvid i u strukturu korisnika mjere, iz koje proizlazi da najveći broj povratnika dolazi iz Njemačke.
Međutim, navedene brojke daleko su od onih koje je najavljivala vlada uvodeći tu mjeru.
Mjera “Biram Hrvatsku” uvedena je 2021., a Vlada je poručila kako očekuje da će ona privući 4.500 povratnika.
Mjera predviđa iznose za preseljenje kao i dodatni poticaj za zeleno ili digitalno radno mjesto
Hrvatski državljani povratnici u dobi do 60 godina, koji su koji su u posljednjih 12 mjeseci radili ili posljednja 24 mjeseca bili uključeni u obrazovanje, mogu dobiti iznos od 7.000 eura.
>Porazni podatci za Plenkovićev PR potez za povratnike iz inozemstva: Mjeru Biram Hrvatsku iskoristilo tek 78 osoba
Nadalje, dodatnih 20.000 eura mogu dobiti povratnici ili oni koji su se preselili unutar Hrvatske ako udovoljavaju kriterijima zelenog ili digitalnog radnog mjesta.
Prema informacijama koje je HZZ poslao uredništvu Narod.hr, do 5. siječnja 2024. odobreno je 362 zahtjeva i to 306 za povratak iz inozemstva, a 56 za internu mobilnost.
Odakle su povratnici i kamo su se doselili
Povratnici iz inozemstva najčešće su se doseljavali iz Njemačke (223 osobe) i Austrije (35 osoba) te u manjem obimu iz Irske, Italije, Velike Britanije, Švicarske i ostalih država.
Najviše njih vratilo se u Osječko-baranjsku županiju, njih 44. U Brodsko-posavsku županiju vratilo ih se 33, u Grad Zagreb 29, u Vukovarsko-srijemsku županiju i Zagrebačku po 23, Varaždinsku 19.
>Demograf Živić za Narod.hr o mjeri ‘Biram Hrvatsku’: Ako se problemi ne rješavaju, učinak će biti kratkotrajan
U Splitsko-dalmatinsku i Bjelovarsko-bilogorsku vratilo ih se po 16, u Sisačko-moslavačku 15, u Međimursku i Krapinsko-zagorsku po 14, u Požeško-slavonsku 11, Istarsku i Zadarsku po 8, Primorsko-goransku 7.
U Ličko-senjsku i Koprivničko-križevačku pristiglo ih je po 6, u Virovitičko-podravsku 5, Karlovačku i Šibensko-kninsku po 4, a u Dubrovačko-neretvansku stigao je jedan povratnik.
U slabije razvijene krajeve najviše odlazaka iz Zagreba, a najveći broj naselio se u Sisačko-moslavačkoj županiji
Od ukupno 56 korisnika mjere za internu mobilnost, odnosno onih koji su se preselili u slabije razvijene krajeve, najviše ih se odselilo iz Grada Zagreba, njih 26. Iz Istarske županije odselilo se 8 korisnika, iz Splitsko-dalmatinske 5, iz Karlovačke i Primorsko-goranske po 4, iz Osječko-baranjske 3, iz Zagrebačke 2.
Iz Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Zadarske i Šibensko-kninske županije odselio se po jedan korisnik.
Najviše njih se preselilo u Sisačko-moslavačku županiju, ukupno 15. U Karlovačku županiju preselilo ih se 8, po 5 u Splitsko-dalmatinsku i Osječku županiju, po 4 u Vukovarsko-srijemsku i Zadarsku, 3 u Požeško-slavonsku.
>Glas poduzetnika: Predložena Plenkovićeva mjera ‘Biram Hrvatsku’ potpuno je besmislena
Po 2 se preselilo u Zagrebačku, Krapinsko-zagorsku, Brodsko-posavsku i Šibensko-kninsku županiju, a po jedno u Virovitičko-podravsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Koprivničko-križevačku županiju.
Ukupno izdvojeno 6.999.706,67 eura
HZZ navodi da je od početka provedbe mjere 226.087,89 eura izdvojeno za internu mobilnost i 2.096.517,55 eura za povratak iz inozemstva. Za samu mjeru “Biram Hrvatsku” izdvojeno je 2.322.605,44 eura, za samozapošljavanje 4.677.101,23 eura, ukupno 6.999.706,67 eura.
HZZ napominje da se intervencija samozapošljavanje financira i iz sredstava Europske unije (ESF+) te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Na upit uredništva Narod.hr smatraju li mjeru uspješnom i hoće li se u tom pogledu nešto mijenjati tijekom 2024. godine, HZZ odgovara kako broj korisnika mjere u porastu sa svakom godinom provedbe.
Mjera se nastavlja provoditi i u 2024. godini s izmijenjenim uvjetima te je proširena ciljana skupina korisnika na povratnike iz država Sjeverne i Južne Amerike. Osim toga, mjera je proširena i na sve osobe koje pri povratku osnivaju svoj poslovni subjekt u kojem će se zaposliti, neovisno o korištenju potpore za samozapošljavanje.
Skromni uspjeh naspram ambicioznim ciljevima
Vlada tvrdi da će mjera ispuniti niz ciljeva. Ponajprije, ona je usmjerena na otvaranje novih poslovnih subjekata. Vlada očekuje iskorištavanje radnog iskustva povratnika, što bi predstavljalo dodanu vrijednost za hrvatsko gospodarstvo.
>Šterc o mjeri Biram Hrvatsku’: Zanima me koje su to analize rađene i tko ih je radio?
Nadalje, mjera bi trebala imati i izravne demografske učinke u smislu poticanja povratka i useljavanja hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku.
Na ovaj način i provedbom ove mjere izravno se doprinosi ostvarenju posebnog cilja poticanja povratka i useljavanja iz hrvatskog iseljeništva te ostvarenju strateškog cilja Republike Hrvatske, a to je Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji, tvrdi Vlada.
No brojka od 362 osobe u dvije godine, od toga 306 povratnika iz inozemstva, čini se odveć skromnom za demografski oporavak i napredak gospodarstva. Posebice kad se uzme u obzir najavljivanih 4.500 povratnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
