Na sam spomen glavnog državnog odvjetnika, većini ljudi u Hrvatskoj asocijacija je to na Mladena Bajića. Najdugovječniji glavni državni odvjetnik na toj je funkciji naslijedio Radovana Ortynskog i obnašao funkciju puna tri mandata.
Bajićevi nasljednici su bili Dinko Cvitan, Dražen Jelenić te aktualna glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. No, i njezin mandat ističe uskoro, a hrvatsku javnost golica tko će zasjesti na njezino mjesto.
Prosljeđivanjem Vladi pristiglih prijava, čiju je valjanost utvrdilo Državnoodvjetničko vijeće na svojoj sjednici u utorak, započeo je prvi korak prema izboru za novog glavnog državnog odvjetnika.
Glavni državni odvjetnik osoba je koja se nalazi na čelu DORH-a, a na tu poziciju s četverogodišnjim mandatom postavlja je Hrvatski sabor, po prijedlogu Vlade.
Što je DORH i koja je zadaća GDO?
Prema Ustavu, DORH je samostalno i neovisno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite državne imovine i podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Stoga glavni državni odvjetnik u svojim rukama drži moć koja utječe na razvoj korupcije odnosno njezino suzbijanje.
>Kakav bi trebao biti glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske?
Politička (ne)ovisnost glavnih državnih odvjetnika
Međutim, poznate brojne korupcijske afere i sukobi interesa, kojima se dosadašnji glavni državni odvjetnici očito nisu dovoljno bavili u dovoljnoj mjeri, postavljaju logično pitanje: jesu li glavni državni odvjetnici i u kojoj mjeri pod utjecajem politike?
Glavni državni odvjetnik morao bi, prije svega, biti u potpunosti politički neovisan. No, je li, nakon više od trideset godina tromih politika premreženih aferama i korupcijom, uopće moguće naći politički neokaljanu osobu na ovoj funkciji?
Tko je sve bio na čelu državnog odvjetništva?
Željko Olujić, Vladimir Šeks, Stjepan Herceg, Krunislav Olujić, Marijan Hranjski, Berislav Živković, Slavko Zadnik i Radovan Ortynski izmjenjivali su se na poziciji glavnog državnog odvjetnika od prosinca 1990. (kada je Olujić formalno bio hrvatski glavni tužilac), pa sve do 2002.
Nakon toga punih 12 godina na ovoj je funkciji bio Mladen Bajić, a onda je svoj četverogodišnji mandat odradio i njegov nasljednik Dinko Cvitan.
Cvitanov nasljednik bio je Dražen Jelenić, pravnik koji je postao Glavnim državnim odvjetnikom u travnju 2018. godine. No, nakon nepune dvije godine Hrvatski je sabor donio odluku o njegovom razrješenju s te dužnosti, na Jelenićev vlastiti zahtjev.
>Koji su zadaci glavnog državnog odvjetnika i radi li to Dražen Jelenić?
U periodu postupka Jelenićevog razrješenja, do imenovanja novog Glavnog državnog odvjetnika, poslove obavljala sadašnja Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek. Tako je Hrvatska u punih 17 godina imala svega tri glavna državna odvjetnika.
Mladen Bajić – najdugovječniji glavni državni odvjetnik
Mladena Bajića je glavnim državnim odvjetnikom imenovala Vlada Ivice Račana 2002. godine, a na toj poziciji ostao je tri mandata.
Bajićev mandat zahvatio je vladavine i SDP-a i HDZ-a, a tijekom tog perioda promijenila su se i dva predsjednika Republike, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova.
Za što se prozivalo Bajića?
Bajić je svojevremeno pokrenuo istragu protiv HDZ-a, a iz vremena njegova mandata pamti se i slučaj Lex Perković.
Njegov mandat je obilježilo i uhićenje generala Ante Gotovine te suđenja Mirku Norcu i bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Bivši ravnatelj policije Oliver Grbić svojevremeno je prozvao Bajića zbog zaustavljanja istrage u Aferi Kamensko. Također, uz njegovo ime se vežu afere oko slučajeva nekadašnjeg zagrebačkog tužitelja Krunoslava Canjuge i odvjetnika Mirka Batarela te direktora Končara Darinka Bage i bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića.
Narod.hr o aferama GDO pisao godinama unatrag
U istoj se rečenici spominjalo Bajića i aferu oko pokušaja istrage protiv bivšeg predsjednika Visokog trgovačkog suda Nenada Šepića. Bajićevo ime se svojevremeno prozivalo i za slučaj Lora.
Uz mandat Mladen Bajića vežu se selektivne istrage vezane uz politiku te nerješavanje brojnih slučajeva korupcije, kriminala, zločina, a sve je to nastavljeno i u mandatu Dražena Jelenića.
Mandate Bajića i Cvitana obilježio je i neprimjeren odnos DORH-a prema hrvatskim braniteljima i ratnim zločinima iz Domovinskog rata.
(Ne)djelovanje DORH-a dugoročno utječe na (ne)povjerenje u sustav
Dok glavnim državnim odvjetnicima dio (političke) javnosti zamjera konkretne poteze, s druge strane ih se proziva upravo za njihov izostanak.
Koliko je vremena potrebno DORH-u za rješavanje određenih postupaka, možda najplastičnije pokazuje slučaj Damira Polančeca u takozvanoj aferi Spice.
>Bajić, državni odvjetnik kojeg je prozvao Polančec: Zašto je krivo usmjerio istragu Spice ili nije išao dovoljno duboko?
Naime, za vrijeme trajanja sudskog postupka, koji je Polančecu započeo još sredinom 2011. godine, a okončan u prosincu 2021., na mjestu glavnog državnog odvjetnika izmijenila su se četiri glavna državna odvjetnika: Bajić, Cvitan, Jelenić i aktualna Hrvoj Šipek.
Ima li sadašnja Vlada favorita?
Što se tiče aktualnih kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika, koji će u narednom razdoblju javno predstaviti svoj program, o njihovoj sudbini odlučit će Sabor.
>Poznata imena četvorice kandidata za novog Glavnog državnog odvjetnika: Evo tko se prijavio
Pravovremene i pravovaljane prijave na poziciju glavnog državnog odvjetnika poslali su odvjetnik Mladen Dragičević, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner, zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić i sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić.
Svoje zeleno svjetlo osim premijera Plenkovića dat će ministri Malenica, Božinović i Primorac te potpredsjednica Vlade Šimpraga.
Ako je suditi prema odjecima u javnosti, nagađa se da bi kandidat Turudić mogao biti njihov favorit.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
