Kakav bi trebao biti glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske?

USKOK
Foto: fah

“Najveće klerikalce naći ćete među političarima koji se povremeno pojave da bi pokupili pljesak u crkvi ili da ih se spomene s oltara, kad su izbori da ih se možda s oltara favorizira, koji možda i znaju za neke prljavštine u hijerarhiji Crkve, ali nisu tu da ih očiste nego da ostanu te prljavštine i da na temelju toga ucjenjuju i kontroliraju Crkvu” – rekao je Davor Ivo Stier prije nedavne sjednice Predsjedništva HDZ-a koja se održala uoči saborskog glasovanja o Istnbulskoj konvenciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Stier: ‘Trebamo novu politiku, ne onu koja želi dobiti potporu s oltara, a kad dođe na vlast – zaboravi kršćanske vrijednosti’

Premijer Plenković proteklih je mjesec dana vodio agresivnu kampanju za ratifikaciju Istanbulske konvencije, vršeći pritisak na stranačke kolege i članove svoje Vlade. Medijska kampanja u prilog ratifikacije također je bila vrlo snažna, a nepristranost u medijskom govoru, gotovo nije ni postojala. Nevjericu i ljutnju javnosti posebno je izazvala medijska manipulacija s izjavama biskupa i stavovima Crkve.

Društveni subjekti i članovi HDZ-a koji su se suprotstavili ratifikaciji bili su izloženi pritiscima ili pak ucijenjeni prijetnjama gubitkom položaja, ili objavom u javnosti nekih ranijih afera.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Nakon Plenkovićevih prijetnji iz Zadra osvanule fotografije HDZ-ovog zastupnika koji je protiv ratifikacije IK

Stierova izjava može se, osim na Crkvu, isto tako primijeniti i na politički život.

“Prljavštine” u politici ne rješavaju se već koriste kao materijal za ucjene

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pojava da se pojedine “prljavštine”, poput korupcijskih afera, uopće ne sankcioniraju u razumnim rokovima, stvara priliku da se one “izvuku” i koriste za ucjene tijekom političkih obračuna.

Sve to utječe na gubitak povjerenja građana u pravosuđe.

> Vlada: Predložen Dražen Jelenić za novog državnog odvjetnika

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Aktualno pitanje isteka mandata glavnog državnog odvjetnika ponovno vraća u fokus javnosti njegov rad u proteklom četvetogodišnjem mandatu.

Vlada je na sjednici u utorak predložila da Dražen Jelenić, dosadašnji zamjenik glavnog državnog odvjetnika, Dinka Cvitana, postane novim glavnim državnim odvjetnikom.

Je li DORH u Cvitanovom razdoblju zadovoljavajuće obavljao svoj posao ili su najveće korupcijske afere iz političkog života i dalje neriješene te će u budućnosti služiti za međusobne ucjene i obračune na političkoj sceni?

Čime se sve Cvitan trebao baviti, a nije?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo samo na neke afere iz vremena Vlade Zorana Milanovića. Kotromanovićev remont vojnih zrakoplova, afera Zmajlovićevog preseljenja Ministarstva zaštite okoliša, milijunski dugovi tvrtke supruge Miranda Mirsića prema HZZO-u, sukobi interesa Tihomira Jakovine, Vrdoljakove afere s vjetroelektranama…

> Jesu li Vrdoljak i Milanović zloupotrijebili ulaganje u obnovljive izvore energije na račun hrvatskih građana?

> Rješavaju li se afere iz vremena SDP-ove vlade?

Iz sadašnje, Plenkovićeve vlade također je mnogo pitanja na koje se ne daje odgovor. Prije svega to su ona vezana uz krizu u Agrokoru i djelovanje Martine Dalić, zbog čega je saborska oporba nedavno tražila njezinu smjenu.

> Pet stvari koje bi Martina Dalić htjela da zaboravite

Podsjetimo također na sukob interesa u projektu TE Peruća, u koji je bio uključen suprug ministrice Pejčinović-Burić.

Glavni državni odvjetnik, Dinko Cvitan, ovim se temama tijekom svog mandata nije gotovo uopće bavio.

> DORH: Mladen Bajić i Dinko Cvitan zamijenili uloge prije tri godine – Što se promijenilo?

Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu.

Može li trenutačni sastav Hrvatskog sabora imenovati novog i neovisnog državnog odvjetnika, kakvog bi Hrvatska trebala i je li zamjenik Dinka Cvitana koji je pak bio desna ruka Mladena Bajića pravo ime?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.