DORH: Mladen Bajić i Dinko Cvitan zamijenili uloge prije tri godine – Što se promijenilo?

Foto: Narod.hr

“Slučaj Bobetko je riješen”, kazao je nedavno predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković nakon dvosatnog sastanka s umirovljenim generalima u Hrvatskom generalskom zboru.

Generali su bili bijesni nakon neprimjerenog privođenja brigadira Ivana Bobetka i još nekoliko umirovljenih časnika, a u istrazi oko ratnih zločina u Sisku 1991., godine.

> (VIDEO) Pavao Miljavac: Bobetko je na ispitivanju zbog civilnih udruga od kojih neke rade na štetu RH

Bobetko je izrazio zadovoljstvo nakon razgovora s Plenkovićem, ali je napao Glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana za kojega tvrdi da privodi generale i provodi tuđe politike.

“Njega su postavili Mesić i Josipović. Premijer zna što treba napraviti, upozoriti određene ljude u sustavu da obuzdaju one koji pokušavaju provoditi tuđu politiku”, poručio je Bobetko.

Podsjetimo, General Ivan Bobetko u ponedjeljak je u policiji ispitan o sumnjama vezanima uz ratni zločin na sisačkom području.

“Ivan Bobetko pozvan je u nadležnu policijsku upravu radi davanja točno određenih obavijesti o moguće počinjenim zločinima na području grada Siska tijekom 1991. i 1992. godine u sklopu provođenja izvida o tim zločinima…”, priopćilo je Državno odvjetništvo.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora upozorava da DORH provodi zamisli civilnih udruga od kojih neke rade na štetu naše države.

“Određene udruge koje prate ljudska prava u Hrvatskoj su zatražile pravnu pomoć i ‘reviziju’ od Europskog suda za ljudska prava da nije dovoljno istraženo i zatražile su ponovni postupak. Dosta tih udruga radi protiv interesa Republike Hrvatske”, rekao je Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Zahvaljujući tim udrugama Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu zatražio je od DORH-a da se Bobetko ispita, a DORH je, očekivano, to i napravio. I to na krajnje neprimjeren način, kako je javio Z1.

> Zašto je Dinko Cvitan obmanjivao javnost o istragama pokrenutim u BIH protiv časnika HV-a?

Ovo nije prvi put da DORH s Dinkom Cvitanom na čelu postupa neprimjereno prema hrvatskim braniteljima, a obmanjivao je i javnost o istragama pokrenutim u BIH protiv časnika HV-a.

Predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Ivan Anušić upozorio je krajem 2016. da Hrvatskoj dolazi na naplatu sve što se događalo proteklih 20 godina, a to je “sustavna nebriga za hrvatske interese kako unutar Hrvatske, tako i van njezinih granica”.

“Dolazi na naplatu ono što se nije radilo, a trebalo se, što su i službe i diplomacija i politika trebali odrađivati – braniti interese Hrvatske i hrvatskih ljudi koji prelaze granicu i iskoristiti sve što oni koriste protiv nas”, rekao je Anušić, pitajući se zašto se Hrvatska nije koristila načelom reciprociteta.

“Ako se od Hrvatske traži dokumentacija iz Domovinskog rata i rata u BiH, zašto mi isto nismo tražili od srpske ili bosanske strane koje su napravile puno više ratnih zločina”, upitao se Anušić, naglasivši kako je “ovo što se događa jedna vrsta pritiska”.

General Pavao Miljavac upozorio je još 18. travnja 2015. da Sarajevo podiže optužnice protiv časnika Hrvatske vojske.

Državni odvjetnik Dinko Cvitan u svom prvom razgovoru otkako je postao glavni državni odvjetnik, 22. travnja 2015. za RTL televiziju, zanijekao je pak da su bilo kakve istrage pokrenute u BIH protiv časnika hrvatske vojske.

“Govori se o mini Haagu. Nikakvog mini Haaga nema. Nikakve pokrenute istrage nisu pokrenute u BiH”, tvrdio je Cvitan.

Međutim, istražitelji iz BiH počeli su još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gdje su nekontrolirano proučavali, ali i fotokopirali dio građe vezane uz HVO i Domovinski rat.

Istodobno DORH temeljem Protokola s Tužiteljstvom BiH nije podigao niti jednu kaznenu prijavu protiv nekadašnjih oficira JNA, Bošnjaka i Srba u BiH zbog sudjelovanja u agresiji na RH.

“Uhićeni su hrvatski časnici, uključujući i generala Đuru Matuzovića, koji je imao najduži ratni staž u jednom od zbornih područja hrvatskih snaga. Naše arhive otvorili smo s Mesićevim dolaskom 2000. godine, a sve je nastavio Milanović 2013. Postavlja se pitanje što su radile hrvatske službe” upozorio je general Željko Glasnović za Slobodnu Dalmaciju.

Drži da je uhićenja inicirala Republika Srpska i to je po njemu apsurd jer su njezine snage zajedno s JNA počinile više od 90 posto svih zločina u ratu u BiH. Također ističe da Hrvatska mora ući u diplomatsku ofenzivu i blokirati sva pregovaračka poglavlja Srbije na putu u EU dok ona ne povuče zakon o univerzalnoj jurisdikciji.

> Starešina: Vrh kaznenog odjela DORH-a učinio bi korist za demokraciju u Hrvatskoj da nakon presude podnese ostavku

S druge strane, dok se hrvatske branitelje proganja, Državno odvjetništvo istraživalo je bivšeg čelnika jugoslavenske tajne službe, no prijava protiv Josipa Perkovića odbačena je.

Kaznena prijava iz tadašnjeg SIS-a odbačena je 1997. A slučaj Perković zatvorio se za naše pravosuđe. “Točno je da je hrvatsko pravosuđe istraživalo i točno je da nije našlo krivice ili sumnje na krivicu na strani gospodina Perkovića”, rekao je 2013. Anto Nobilo, odvjetnik Josipa Perkovića.

Bivši SDP-ov premijer Zoran Milanović, njegov ministar pravosuđa Orsat Miljenić, bivši predsjednik RH Ivo Josipović…, kao i Cvitanov prethodnik Mladen Bajić učinili su sve što su mogli, pa čak Hrvatsku doveli i na rub sankcija Europske unije kontroverznim “Lex Perković” 2013. kada je zakonskom izmjenom odlučeno da će Hrvatska izručivati samo osobe koje se terete za zločine počinjene na području drugih članica Europske unije poslije 7. kolovoza 2002. Time su pokušali spriječiti izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj koji se sumnjičio za ubojstvo Stjepana Đurekovića.

> Odvjetnik Siniša Pavlović otkriva što piše u presudi protiv Perkovića i Mustača

Na koncu su Josip Perković i Zdravko Mustač ipak izručeni i nakon 22 mjeseca u Münchenu donesena je presuda kojom su optuženi za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.

“Od Lex Perkovića DORH je sudjelovao u tome kako će zakon izgledati. Kada priča nije prošla, kada nije prošla priča s promjenom Ustava, DORH je bio taj koji mjesto da je zastupao interese Njemačke, što mu je dužnost, zastupalo je jedan pravno vrlo čudan stav koji je doveo do našeg uključenja u ovu priču”, upozorio je Siniša Pavlović, zastupnik Gizele Đureković u njemačkom postupku u kojem su Perković i Mustač kao čelnici bivših jugoslavenskih službi sigurnosti nepravomoćno osuđeni na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u od države organiziranoj Đurekovićevoj likvidaciji.

“Već dvije godine pitam se što je politika Državnog odvjetništva u ovom slučaju – koji je nacionalni interes da se štite ubojice”, poručio je odvjetnik Pavlović nakon presude prije godinu dana.

Novinarka, publicistkinja i dokumentaristica Višnja Starešina tada je istaknula da joj je neugodno živjeti u Hrvatskoj u kojoj Njemačka vodi slučajeve za državni terorizam iz doba komunizma.

“Ne vjerujem da ovo državno odvjetništvo može išta učiniti. Nisam se šalila kada sam rekla da bi sadašnji vrh DORH-a, kazneni odjel, učinio veliku korist za razvoj demokracije u Hrvatskoj, da nakon ove presude podnese ostavku”, poručila je Starešina.

> Tko je Mladen Bajić – jedan od najdugovječnijih državnih odvjetnika u EU?

Na slučaju Lora, koji traje više od 16 godina, neki ističu, vidi se način na koji se razarao hrvatski pravni sustav i uloga Mladena Bajića.

> Mladen Bajić omogućio tužiteljstvu BiH pristup arhivama Republike Hrvatske i podizanje optužnica protiv časnika HV-a

“Taj slučaj može identificirati kriminalnu korupcijsku mrežu koja paralizira pravosudni sustav u Hrvatskoj, te da se obračuna ne samo s ovim slučajem Lora nego i s cjelokupnim kriminalom, političkim, gospodarskim koji se događa”, pojasnio je prof. dr. sc. Josip Jurčević, te dodao kako se na temelju slučaja Lora potvrđuju ocjene svih međunarodnih nadležnih tijela da je srce korupcije u Hrvatskoj u sustavu pravosuđa.

> Na osnovu lažnih činjenica optužen za ratni zločin? (2. dio)

“Ta činjenica jača samim time što je glavna i odgovorna osoba, Mladen Bajić, koji je kreirao ovaj i cijeli niz korupcijskih slučajeva, danas poluslužbeno kandidat za ustavnog suca, što znači da ga se želi skloniti da ne bi progovorio o cijeloj toj mreži na veoma zaštićeno mjesto na 8 godina”, pojasnio je Jurčević.

Bivši predsjednik Ivo Josipović odlikovao je 2014. Mladena Bajića Redom kneza Branimira, a SDP ga je kandidirao za ustavnog suca.

Bajić se u srpnju 2014. godine, uz kolegice profesoricu ustavnoga prava Sanju Barić i sutkinju Ivanu Čalić, kandidirao za suca Ustavnog suda. Međutim, nitko od kandidata nije prošao tajno glasovanje.

> Željka Markić: Meni je svejedno zašto će otići Cvitan i Bajić – samo neka dođu slobodni i pošteni profesionalci

Trenutačno ulogu Državnog odvjetnika obnaša Dinko Cvitan, dugogodišnji suradnik Mladena Bajića, koji ga 2014. godine zamjenjuje na poziciji glavnog državnog odvjetnika, ali ništa se nije promijenilo.

Glavni državni odvjetnik osoba je koja se nalazi na čelu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a koju na taj položaj postavlja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Mandat Državnog odvjetnika traje četiri godine.

> (VIDEO) Ljutiti Cvitan pokazao pravo lice: Pravobraniteljica i Željka Markić pričaju gluparije!

S obzirom na širok opseg dužnosti i djelovanja, DORH je dužan podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini.

> Zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje, ali Petrov u DORH-u nije vidio problem

Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu.

Za razliku od Tomislava Karamarka, bivšeg predsjednika HDZ-a i bivšeg prvog potpredsjednika Vlade, koji je krajem svibnja prošle godine dao naslutiti kako bi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan mogao biti smijenjen, nakon što mu saborski odbor nije prihvatio izvješće o radu za prošlu godinu, Božo Petrov, čelnik Mosta i tadašnji potpredsjednik Vlade, izjavio je kako ne vidi razlog zbog kojeg bi Cvitan morao otići. Tako je Petrov ponovio svoje mišljenje o Cvitanu kojeg se držao od početka, tvrdeći da dobro radi svoj posao.

Aktualni glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan gotovo cijeli radni vijek proveo je u pravosuđu, a čak osam godina vodio je državnoodvjetnički Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK).

Krajem veljače 2014. spominje ga se kao posve izglednog kandidata za novog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, da bi na nju bio i imenovan odlukom Hrvatskog sabora od 7. ožujka 2014. godine.

Tako je nakon Mladena Bajića na čelo državnog odvjetništva došla njegova desna ruka, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a po isteku dužnosti, Mladen Bajić postao je zamjenik glavnog državnog odvjetnika.

Iako je treća Sjednica devetog saziva započela 17. siječnja 2017., Godišnje izvješće o radu državnog odvjetništva za 2015. godinu, koje je bilo 18. točka dnevnog reda, ostalo je neraspravljeno, a Dinko Cvitan unatoč brojnim kontroverzijama i dalje nesmetano obnaša dužnost glavnog državnog odvjetnika.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.