Hrvatski sabor odredio je u petak 45-minutnu stanku tijekom koje su zastupnici od 31 ponuđenog kandidata birali pet članova Programskog vijeća HRT-a. Najviše je glasova dobio Nikola Baketa sa 112 glasova, dr. sc. Vlaho Bogišić sa 110 glasova, dr.sc. Ivica Lučić sa 91 glasom, Zorislav Lukić sa 83 glasa i Robert Markt sa 87 glasova.
Popis kandidata koji su ispunili uvjete sa životopisima:
1. Nikola Baketa
2. dr. sc. Vlaho Bogišić
3. prof. dr. sc. Ante Bralić
4. Mateja Bublić
5. Silva Celebrini
6. Petar Ćurić
7. dr. sc. Gordan Črpić
8. mr.sc. Franjo Greguric
9. Josip Jović
10. doc. dr. sc. Zlatan Krajina
11. dr. sc. Vlatka Lemić
12. dr. sc. Ivica Lučić
13. Zorislav Lukić
14. Darko Marinac
15. Željka Markić
16. Nedjeljko Marković
17. Robert Markt
18. Darko Markušić
19. doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković
20. Boris Mužanović
21. doc. dr. sc. Đorđe Obradović
22. Milivoj Pašiček
23. mr. sc. Zvonimir Peranić
24. prof. dr. sc. Tena Perišin
25. Damir Pijaca
26. Mile Prpa
27. Tomislav Radić
28. Ivan Starčević
29. prof. dr. sc. Ivan Tanta
30. Željko Tomašić
31. Trpimir Vicković
U listopadu prošle godine četverodišnji mandati istekli su Josipu Jeliću, Sanji Ravlić, Zoranu Šangutu, Bruni Kragiću i Arsenu Oremoviću, pa se sada traži pet novih članova. Tako bi Programsko vijeće, koje inače mora imati 11 članova, opet moglo početi raditi u punom sastavu, s obzirom da preostalim članovima toga vijeća – Nedi Ritz, Zdravku Kedži, Aleksandru Miloševiću, Maji Sever i Jozi Barišiću – mandati traju još dvije godine.
Programsko vijeće HRT-a zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora programa i unapređenjem radijskog i audiovizulanog programa, te drugih audio i audiovizualnih te multimedijskih usluga.
Vijeće ima jedanaest članova. Hrvatski sabor bira i razrješava devet članova Vijeća HRT-a. Izbor članova Hrvatski sabor obavlja temeljem javnog poziva koji objavljuje i provodi Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora. Dva člana Vijeća HRT-a biraju i razrješuju novinari i drugi zaposlenici HRT-a koji kreativno sudjeluju u stvaranju programa HRT-a na način predviđen Zakonom o HRT-u i Statutom HRT-a.
Vijeće HRT-a sastaje se u pravilu jednom svaka tri mjeseca, a najmanje jedanput godišnje podnosi izvješće Hrvatskom saboru o svom radu i o provedbi programskih načela i obveza HRT-a utvrđenih zakonom i Ugovorom iz čl. 13 Zakona o HRT-u.
Rad Vijeća HRT-a je javan.
Vijeće HRT-a imenuje i razrješava predsjednika Vijeća HRT-a.
Mandat predsjednika i članova Vijeća traje četiri godine, a svake dvije godine imenuje se polovina članova Vijeća HRT-a.
Ista osoba najviše dva puta može bit izabrana za člana Vijeća HRT-a.
Vijeće HRT-a imenuje povjerenika za korisnike usluga HRT-a koji je zadužen za razmatranje pritužbi i prijedloga gledatelja, slušatelja i drugih korisnika usluga HRT-a. Povjerenik dva puta godišnje podnosi izvješće Vijeću HRT-a koje je dužno o tome raspravljati na prvoj sljedećoj sjednici.
Predsjednik Programskoga vijeća HRT-a je Zdravko Kedžo.
Način izbora članova Programskog vijeća HRT-a
Evo kako prema Poslovniku ide procedura tajnog glasovanja, koja se primjenjuje kada broj predloženih kandidata (31) veći od broja koji se bira (5).
Tajno glasovanje
Članak 260.
Tajno glasovanje provodi se u pravilu pri izboru, odnosno imenovanju u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.
Na prijedlog najmanje desetine zastupnika Sabor može odlučiti da se javno glasuje i u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, s tim da se najprije glasuje o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata.
Provođenje tajnog glasovanja
Članak 261.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima.
Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Sabora.
Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su abecednim redom.
Glasačke listiće priprema tajnik Sabora.
Organizacija tajnog glasovanja
Članak 262.
Predsjedatelju pri tajnom glasovanju uz tajnika sjednice Sabora pomaže i određeni broj zastupnika.
Zastupnici koji pomažu predsjedatelju u provođenju tajnog glasovanja predaju zastupnicima glasačke listiće. Predaju glasačkog listića bilježi na popisu zastupnika tajnik sjednice Sabora zaokruživanjem rednog broja ispred imena zastupnika kojemu je predan glasački listić.
Tehnički uvjeti za održavanje tajnog glasovanja
Članak 263.
Broj glasačkih kutija i mjesta na koje će se postaviti određuje tajnik Sabora.
Glasovanju kod svake glasačke kutije prisustvuje jedan od zastupnika izabranih da pomažu predsjedatelju.
Ponavljanje tajnog glasovanja
Članak 264.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.
Način tajnog glasovanja
Članak 265.
Zastupnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno te samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.
Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je zastupnik glasovao.
Zastupnik glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojega glasuje.
Nevažeći glasački listić je:
– nepopunjeni glasački listić
– listić na kojem je zastupnik glasovao za veći broj kandidata od broja kandidata koji se bira
– listić iz kojega se ne može sigurno i nedvojbeno utvrditi za koje je kandidate zastupnik glasovao.
Objava okončanja tajnog glasovanja
Članak 266.
Nakon što su svi nazočni zastupnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjedatelj objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.
Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjedatelj u nazočnosti zastupnika koji su mu pomagali pri glasovanju.
Objava rezultata tajnog glasovanja
Članak 267.
Predsjedatelj objavljuje rezultat izbora i imenovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.
Predsjedatelj objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića, te koliko je zastupnika glasovalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata.
Nakon toga predsjedatelj proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
