Danas u Saboru o Đurđević kao predsjednici Vrhovnog suda: Zašto je taj sud važan?

Foto: narod.hr, fah; fotomontaža: narod.hr

U četvrtak, 24. lipnja, na dnevnom redu Hrvatskog sabora nalazi se rasprava o Prijedlogu odluke o izboru predsjednika Vrhovnog suda RH, čiji je predlagatelj hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Iz Ureda predsjednika RH priopćili su u srijedu da predsjednik Milanović, iako je predlagatelj, neće doći na raspravu u Hrvatski sabor, a očekuje se da će rasprava o imenovanju čelne osobe najvišeg suda potrajati cijeli dan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto je važno tko će biti predsjednik Vrhovnoga suda i koja je uloga toga suda?

Podsjetimo, Milanović za tu poziciju predlaže profesoricu Zlatu Đurđević o čemu se već dulje vremena vode rasprave.

Premijer Andrej Plenković više je puta ponovio da je Đurđević pristala biti kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda u protuzakonitoj proceduri, što je poslije potvrdio i Ustavni sud, a za predsjednika Republike Zorana Milanovića da svjesno krši zakonsku proceduru. Milanović je, među ostalim, odgovorio da se Vlada protuustavno upleće u proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Vidović Krišto: Đurđević je otklonila svaku iluziju o svojoj kvalificiranosti

>Milanovićeva favoritkinja Đurđević Vladi poručila da ne razumije sadržaj i metodologije njenog programa

>Milanović o svojoj favoritkinji: Nazvat ću lažovom svakog tko Đurđević dovede u vezu s Lex Perković

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Tajno glasovanje: Vrhovni sud negativno o svim kandidatima

Zlata Đurđević je 8. lipnja odgovarala na pitanja saborskog Odbora za pravosuđe. U programu je naglasila učinkovitost, transparentnost, odgovornost i stručnost, kao i potrebu uspostavljanja objektivnih kriterija za izbor sudaca, s transparentnim i otvorenim postupkom izbora sudaca. Uz nju su programe predstavili Lana Petö Kujundžić, Snježana Rizvan i Šime Savić, no saborski Odbor za pravosuđe nije podržao većinom glasova ni jednog kandidata za čelnu osobu Vrhovnog suda.

Đurđević je čelnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto je Vrhovni sud važan?

Vrhovni sud najviši je sud u Republici Hrvatskoj. Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Vrhovni sud Republike Hrvatske:

  • osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
  • razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
  • odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
  • skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
  • odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
  • u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
  • rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
  • obavlja druge poslove određene zakonom.

Sudbena vlast u Hrvatskoj

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.

Zakonom o sudovima (“Narodne novine” broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 126/19.) uređeno je ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.

Sudovi štite Ustavom, pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno (članak 3. Zakona o sudovima).

U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi, te Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Redovni sudovi su:

  • općinski sudovi
  • županijski sudovi.

Specijalizirani sudovi su:

  • trgovački sudovi
  • upravni sudovi
  • Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
  • Visoki upravni sud Republike Hrvatske
  • Visoki prekršajni sud Republike HrvatskeVisoki kazneni sud Republike Hrvatske.

Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima).

Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područja ustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi (članak 14. stavak 5. Zakona o sudovima).

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.