U četvrtak, 24. lipnja, na dnevnom redu Hrvatskog sabora nalazi se rasprava o Prijedlogu odluke o izboru predsjednika Vrhovnog suda RH, čiji je predlagatelj hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Iz Ureda predsjednika RH priopćili su u srijedu da predsjednik Milanović, iako je predlagatelj, neće doći na raspravu u Hrvatski sabor, a očekuje se da će rasprava o imenovanju čelne osobe najvišeg suda potrajati cijeli dan.
Zašto je važno tko će biti predsjednik Vrhovnoga suda i koja je uloga toga suda?
Podsjetimo, Milanović za tu poziciju predlaže profesoricu Zlatu Đurđević o čemu se već dulje vremena vode rasprave.
Premijer Andrej Plenković više je puta ponovio da je Đurđević pristala biti kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda u protuzakonitoj proceduri, što je poslije potvrdio i Ustavni sud, a za predsjednika Republike Zorana Milanovića da svjesno krši zakonsku proceduru. Milanović je, među ostalim, odgovorio da se Vlada protuustavno upleće u proces izbora predsjednika Vrhovnog suda.
>Vidović Krišto: Đurđević je otklonila svaku iluziju o svojoj kvalificiranosti
>Milanović o svojoj favoritkinji: Nazvat ću lažovom svakog tko Đurđević dovede u vezu s Lex Perković
>Tajno glasovanje: Vrhovni sud negativno o svim kandidatima
Zlata Đurđević je 8. lipnja odgovarala na pitanja saborskog Odbora za pravosuđe. U programu je naglasila učinkovitost, transparentnost, odgovornost i stručnost, kao i potrebu uspostavljanja objektivnih kriterija za izbor sudaca, s transparentnim i otvorenim postupkom izbora sudaca. Uz nju su programe predstavili Lana Petö Kujundžić, Snježana Rizvan i Šime Savić, no saborski Odbor za pravosuđe nije podržao većinom glasova ni jednog kandidata za čelnu osobu Vrhovnog suda.
Đurđević je čelnica Katedre za kazneno procesno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Zašto je Vrhovni sud važan?
Vrhovni sud najviši je sud u Republici Hrvatskoj. Prema Ustavu Republike Hrvatske Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.
Vrhovni sud Republike Hrvatske:
- osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana, te jednakost svih pred zakonom,
- razmatra aktualna pitanja sudske prakse,
- odlučuje o izvanrednim pravnim lijekovima protiv pravomoćnih odluka sudova u Republici Hrvatskoj (reviziji i drugim izvanrednim pravnim lijekovima),
- skrbi o stručnom usavršavanju sudaca,
- odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
- u kaznenom postupku odlučuje u trećem stupnju o žalbama protiv presuda donesenih u drugom stupnju u slučajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku (članak 411.)
- rješava sukob o nadležnosti između sudova na području Republike Hrvatske ako im je zajednički neposredno viši sud,
- obavlja druge poslove određene zakonom.
Sudbena vlast u Hrvatskoj
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.
Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava.
Zakonom o sudovima (“Narodne novine” broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 126/19.) uređeno je ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.
Sudovi štite Ustavom, pravnom stečevinom Europske unije, međunarodnim ugovorima i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske te osiguravaju jedinstvenu primjenu prava, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom. Sudovi odlučuju u sporovima o temeljnim pravima i obvezama čovjeka, o pravima i obvezama Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o pravima i obvezama drugih pravnih osoba, izriču kazne i druge mjere počiniteljima kaznenih djela i prekršaja utvrđenih zakonom i drugim propisima, odlučuju o zakonitosti općih i pojedinačnih akata javnopravnih tijela, rješavaju sporove o osobnim odnosima građana, radne, trgovačke, imovinske i druge građanskopravne sporove te odlučuju u drugim pravnim stvarima kad je to zakonom određeno (članak 3. Zakona o sudovima).
U Republici Hrvatskoj sudbenu vlast obavljaju redovni i specijalizirani sudovi, te Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Redovni sudovi su:
- općinski sudovi
- županijski sudovi.
Specijalizirani sudovi su:
- trgovački sudovi
- upravni sudovi
- Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
- Visoki upravni sud Republike Hrvatske
- Visoki prekršajni sud Republike HrvatskeVisoki kazneni sud Republike Hrvatske.
Najviši sud u Republici Hrvatskoj je Vrhovni sud Republike Hrvatske (članak 14. Zakona o sudovima).
Zakonom se mogu prema stvarnoj nadležnosti ili za određena pravna područja ustanovljavati i drugi redovni i specijalizirani sudovi (članak 14. stavak 5. Zakona o sudovima).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
