Davor Dijanović: ‘Koalicijom s HNS-om i Pupovcem – Plenković se i ovog puta odlučio za kontinuitet svoje politike’

Foto: Fah (Fotomontaža. Narod.hr)

U Republici Hrvatskoj održani su još jedni izbori za Hrvatski sabor. Poredak je mandata sljedeći: HDZ 66 mandata, Restart 41 mandat, Domovinski pokret 16 mandata, Most 8 mandata, Možemo 7 mandata, Stranka s imenom i prezimenom 3 mandata, HNS 1 mandat, Reformisti 1 mandat, piše Davor Dijanović za Hrvatski tjednik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Anketari se nisu proslavili

Anketari se ponovno nisu proslavili. U predizbornim anketama HDZ i Restart dobivali su podjednak broj mandata, no pokazalo se da, kao što je poslije izbora zapazio SDP-ov Predrag Matić Fred, u anketama dobro prolaze oni koji anketare dobro plate. Ankete, potvrdilo se po n-ti put, ne služe za ispitivanje, nego za modeliranje javnoga mnijenja.

Neočekivano i za najveće HDZ-ove stranačke optimiste, ta je stranka ostvarila veliki trijumf i dobila najveći broj mandata od 2000. godine. Kako objasniti takav uspjeh iako je stranka dobila 60.000 glasova manje nego na izborima 2016.?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije svega, na izborima je bila mala izlaznost, a to pogoduje onoj stranci koja ima izgrađenu najveću stranačku infrastrukturu. Stranka s najvećom stranačkom infrastrukturom je, naravno, HDZ. Dodatno, percepcija je birača, bila ona točna ili ne, da je HDZ dobro vodio državu kroz korona krizu i da predstavlja najbolje rješenje za ekonomsku krizu koja nam slijedi. Takav izbor osnažuje i jedan psihološki čimbenik. U vremenima velikih kriza birači se okreću postojećim političkim rješenjima, vole poznati teren, provjerene ‘recepte’, a izbjegavaju eksperimente i nepoznanice.

No, svi ovi čimbenici ne bi bili dovoljni za ovakav trijumf HDZ-a, tim više što je posljednjih godina dosta ljudi iselilo upravo iz onih krajeva gdje je HDZ redovito na vlasti. Naime, HDZ je posljednjih godina snažno skrenuo u centar, pa čak i u lijevi centar. Takva strategija nije se pokazala uspješnom na europarlamentarnim izborima prošle godine, no sada je očito postigla uspjeh. SDP je na ovim izborima dobio 220.000 manje glasova nego 2016. Nema dvojbe da je dobar dio tih glasova zagrabio HDZ.

In fine, u predizbornim sučeljavanjima Plenković je bio bolji od SDP-ova Davora Bernardića, što je, s obzirom na poprilično personaliziranu kampanju, svakako pridonijelo premoćnoj pobjedi HDZ-a. Unatoč suradnji s Miloradom Pupovcem i HNS-om, unatoč donošenju Istanbulske konvencije i Marakeškoga sporazuma, unatoč stopiranju referendumskih inicijativa, Plenković je ostvario premoćnu pobjedu. Pobjeda HDZ-a je velikim dijelom Plenkovićeva osobna pobjeda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Debakl titoističke Re-škart koalicije

Restart koalicija, politička kobasica od čak 7 stranaka (više i od Račanove šestokrake koalicije), doživjela je potpuni debakl i transformirala se u Reškart koaliciju. Osim što nije nudila baš ništa na ekonomsko-socijalnome planu (osim ekonomskih magova tipa Branko Grčić), ta je koalicija bila kapacitirana pajser-obijačima brava, ljubiteljima zločina iz 1945. kao i apologetima udbaških zločina. Čelnik Restarta, iako rođen 1980., jasno se založio za Tita umjesto Tuđmana, što je očiti dokaz kako je jugoslavenska paradigma i dalje dominantna u toj partiji.

Davor Bernardić dao je ostavku na mjesto predsjednika SDP-a, no ni rješenja koja se nude kao alternativa ne daju nimalo optimizma. Sve dok u SDP-u budu Tita pretpostavljali Tuđmanu i jugoslavenske vrijednosti hrvatskima, ta se stranka ne može zvati hrvatskom strankom koja zastupa ljevičarske političke koncepte. Da stvar bude gora, Bernardić predstavlja umjereniju struju unutar SDP-a, a što misle mnogi SDP-ovci, javno progovara Nenad Stazić kojega, ima i dobrih vijesti, ne ćemo više gledati u novome sazivu Sabora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne ćemo gledati Stazića, ali hoćemo ekstremu ljevicu okupljenu oko platforme Možemo! Članica te platforme je i Katarina Peović Kaćuša koja se u predizbornoj kampanji založila za oduzimanje privatne štednje građana, što svjedoči da tzv. demokratski socijalizam nije evoluirao dalje od najobičnijega boljševizma. Imamo tu i Tomaševića sa zelenom platformom (a zeleni su kao lubenica: izvana zeleni, iznutra crveni), Radu Borić i još nekoliko ekstremnih ljevičarskih lunatika. S obzirom na ekonomsku krizu koja dolazi, nije isključeno jačanje ekstremne ljevice jer u vremenu kriza uvijek jačaju antikapitalizam i prokomunističke ideje. Koliko god prodor ekstremne ljevice u Sabor nije dobra vijest (širenje Overtonova prozora u lijevo), dobro je što će cijelo općinstvo jasno vidjeti kakve ideje zastupaju ekstremni ljevičari.

> Zašto mediji uveličavaju izborni rezultat Možemo, a umanjuju izborni rezultat Domovinskog pokreta?

> Koji zastupnici nakon izbora napuštaju Sabor?

> Domovinski pokret i Hasanbegovićev Blok za Hrvatsku ujedinjuju se u jednu stranku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Kako su ankete svih triju TV-a obmanjivale: Pogledajte što su predviđale, a koji je stvaran rezultat

Liberalne opcije i na ovim su izborima ostvarile ne osobito dobre rezultate. SSIP je dobio 3 mandata, a gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak ušao je u Sabor suradnjom s HDZ-om u drugoj izbornoj jedinici. I dalje, u Hrvatskoj prevladavaju lijevi liberali, a tek je pojava Hrebaka i još nekoliko pojedinaca dala naslutiti jačanje klasično-liberalne opcije.

Svojom politikom skretanja prema centru, liberalnoj opciji i lijevome centru (iako su se na predizbornim listama pronašle i mnoge istaknute figure koje se percipiraju desnima) Plenkovićev je HDZ otvorio prostor i za jačanje desne političke opcije. Što je izgubio na desnome spektru, vratio je u centru.

Škoro ujedinio desnicu

Ovih 16 mandata Domovinskoga pokreta predstavlja respektabilan rezultat, posebno ako se uzme u obzir da je ta stranka de facto djelovala tek dva mjeseca i da nema izgrađenu stranačku infrastrukturu. Pisac ovih redaka očekivao je do 3 mandata više (prognoza je bila: 19 mandata + mandat Željka Glasnovića), no i sa 16 mandata (od toga su 11 mandati Domovinskoga pokreta, 1 mandat dr. sc. Zlatka Hasanbegovića koji će se vjerojatno pridružiti Domovinskom pokretu, a preostalo Hrvatskih suverenista) ova će platforma predstavljati snažnu oporbu.

Do lokalnih izbora imamo desetak mjeseci, a ako uzmemo u obzir da nas očekuje teško ekonomsko razdoblje, snaga Domovinskoga pokreta može do tada samo rasti. Dr. sc. Miroslav Škoro po prvi je put ujedinio razjedinjenu desnu političku scenu i to je svakako veliki plod ovih izbora. Stvoreni su snažni temelji za daljnje političko djelovanje i rast koji će, dakako, podrazumijevati organiziranje stranačke infrastrukture i terenskoga rada.

Vrlo solidan rezultat ostvario je i Most. Iako se činilo kako je ta stranka pred političkim izumiranjem, Nikola Grmoja ponovno se pokazao kao vješt politički strateg. Ulaskom nekoliko političkih kapitalaca u Most (prvenstveno bračnoga para Raspudić, Zvonimira Troskota i Marina Miletića), ta je stranka ponovno vratila snagu i održala se na političkome nebu. Nakon početne idejne i vrijednosne heterogenosti, Most se sada profilira kao umjereno konzervativna i demokršćanska stranka što je dobro za hrvatsku političku scenu.

Da su Domovinski pokret i Most zajedno izišli na izbore, mogli su, matematika je vrlo egzaktna, imati i do 30 mandata, a sinergijskim učinkom možda bi rezultat bio i bolji. To je, nadamo se, dobra pouka za lokalne izbore. Kako bilo, HDZ je po prvi put dobio jaku desnu oporbu ne unutar svojih redova nego unutar Hrvatskoga sabora. Snaga je političke desnice i veća nego što to izgleda kad se zbroje mandati, no gospodin D’Hondt je ponovno napravio svoje.

Domovinski pokret i Most svakako su jedni od pobjednika ovih izbora (Domovinski pokret prvi je put izišao na izbore i odmah ostvario 16 mandata, a Most se praktički vratio iz mrtvih), no hrvatski mainstream mediji i njihovi vrli analitičari kao najveće pobjednike uz HDZ navode platformu Možemo! što je očito dokaz kako ekstremna ljevica ima svoje latentne podupiratelje i u tzv. medijskome mainstreamu. Desetak analitičara i tzv. političkih komentatora na baš svim izborima sole pamet hrvatskome općinstvu, a sve njihove analize redovito su unutar granica „pomišljivoga mišljenja“ (N. Chomsky).

Kontinuitet

Za hrvatsku budućnost bilo bi dobro da se nakon izbora formira koalicija HDZ-a i Domovinskoga pokreta, unutar kojega postoje mnogi poduzetnici i ekonomski znalci koji bi svojim iskustvima svakako mogli pridonijeti u pronalaženju rješenja za ekonomsku krizu. Radilo bi se o stabilnoj političkoj strukturi s 92 mandata i o snažnoj hrvatskoj političkoj opciji. No, Andrej Plenković i ovoga se puta odlučio za kontinuitet svoje politike (nakon izbornih rezultata više mu nitko ne može prigovarati da takva politika nema legitimitet: hrvatski birači, većinski, očito nemaju ništa protiv suradnje s Pupovcem i HNS-om), tj. za suradnju s manjincima, HNS-om, Reformistima (dostatno za nužnih 76 mandata). Bit će to ponovno tanka većina kojoj će se moguće pridružiti još pokoji „žetončić“, a treba imati na umu da se Plenković do sada pokazao kao vješt majstor u poslijeizbornim kombinacijama i preslagivanjima.

Narod je na izborima rekao svoje: što izlaskom, što neizlaskom. Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje. A Hrvatsku će i sljedeće četiri godine voditi HDZ. Neovisno o svemu, novoj vlasti ne će biti lako. Ekonomska kriza, koju će pratiti velike rupe u proračunu (a novac iz EU-a još je uvijek na dugome štapu), a koja će na jesen eksplodirati, ne će davati miran san nikomu, pa ni novim-starim vladajućim političkim strukturama.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.