Haški sud prestat će s radom potkraj godine. Nedavno je izrekao prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću, a u srijedu će i šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata.
Presuda čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata nije presuda Hrvatskoj, pogotovo ne za agresiju. Žrtve zločina ne mogu tražiti odštetu od Zagreba, izjavila je braniteljica Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te jednog od osuđenih u slučaju “Prlić i drugi”, javlja HRT.
Nepravomoćne presude za šestoricu od 10 do 25 godina zatvora
U svibnju 2013. Haški sud nepravomoćno je osudio šestoricu Hrvata na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, teških povreda Ženevskih konvencija te kršenja zakona i običaja ratovanja.
Bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Žalbu na prvostupanjsku presudu uložili su i tužiteljstvo i šestorica optuženih.
Suđenje je počelo u travnju 2006., dvije godine nakon što se šestorka dragovoljno predala Haškom sudu. Više od 10.000 dokaza i ukupno 206 svjedoka izvedeno je pred tročlano raspravno vijeće.
Suđenje šestorci Hrvata iz BiH posljednje je prije nego što se potkraj godine zatvori Haški sud, a njegov rad nastavi Mehanizam za međunarodne kaznene sudove.
Branimir Farkaš, HRT-ov novinar koji je pratio rad Haškog suda, u središnjem Dnevniku se osvrnuo na rad Haškog suda i kazao da je Sud osnovan 1993., a prvo suđenje počelo je 1995., i to za ubojstva u Srebrenici. Deset godina nakon osnutka Suda, Vijeće sigurnosti UN-a predvidjelo je da sud prestane s radom do 2010. No tada najveći zločinci Ratko Mladić i Radovan Karadžić nisu bili dostupni Sudu.
Nakon dva produljenja, presuda u slučaju “Prlić i drugi” bit će posljednja presuda ovoga Suda, rekao je među ostalim Farkaš.
O tome mogu li haške odluke dodatno utjecati na odnose među susjedima u ovom dijelu Europe u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” govorili su predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak i bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.
Čičak je kazao da prema njegovom mišljenju nisu odluke suda opterećujuće u odnosima između više država, već ta povijest koju oni nastoje artikulirati kroz kaznena djela. Nas i dalje opterećuje to što se događalo prije 20 godina zato što mi koji živimo u državama sljednicama bivše Jugoslavije nismo imali sami snage to apsolvirati. Mislim da će ova presuda i presuda u predmetu “Prlić i ostali” imati utjecaja na političke odnose, ali kratkoročno. Dugoročno se nema tu što promijeniti kada su ti odnosi “nedobri”, nisu loši, ali su “nedobri”, rekao je Čičak.
Kvaliteta odnosa se ne mjeri samo odnosom država, nego i naroda, dodao je i spomenuo da postoje stereotipi u razmišljanju – Srbi su četnici, Hrvati su ustaše. Kad ćemo se iskopati u međusobnim odnosima iz toga, upitao se Čičak.
Prema Stierovom mišljenju Haški sud je podbacio. Kazao je to odgovarajući na pitanje koliko je Sud pridonio miru i pomirbi. Kao politolog i političar koji ima određena iskustva u aktivnoj politici moram zaključiti da je Sud podbacio u pomirenju jer nije procesuirao i presudio onima najodgovornijima za rat, za agresiju na Hrvatsku i na Bosnu i Hercegovinu, izjavio je Stier.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
