Forum “Izazovi pred nama – korupcija u civilnom društvu, medijima i politici” koji je organizirao Transparency Internationala Hrvatska okupio je predstavnike institucija, udruga, medija i građana u zajedničkoj debati kojom se kroz diskusiju obilježio Međunarodni dan borbe protiv korupcije.
Ivan Munjin iz udruge U ime obitelji osvrnuo se na temu civilnog društva i korupcije.
“Iz javnih izvora se svake godine dodijeli 1.6 milijardi kuna, što je problematično jer ne znamo kako se troši taj novac, ne postoje mehanizmi kontrole, odnosno ne znamo koji su učinci svih tih sredstava. Svake godine dodijelimo jedan visoki iznos za organizacije civilnog društva, a nemamo mehanizme kojima možemo evaluirati koji su učinci tih sredstava, koja je konkretna korist za zajednicu od programa i projekata koji su financirani – to je i institucionalno primijećeno”, naglasio je dodavši kako je bivši predstojnik Ureda za udruge na zadnjoj sjednici Savjeta za razvoj civilnog društva rekao da u ministarstva koja dijele značajna sredstva ima samo jedna osoba koja prati provedbu i evaluaciju 900 projekata.
“Dakle, mi nemamo institucionalne mehanizme pratiti i na temelju toga donosimo zaključke je li sav taj uloženi novac imao učinaka, i to je onda siva zona u kojoj se događa korupcija u civilnom sektoru, i svakako te institucionalne mehanizme treba postrožiti i vidjeti koji su kriteriji, koji su ciljevi koji se žele postići s dodjeljivanjem tolikih sredstava sredstava. Ovdje mislim na natječaje, da se jasnije postave opći i specifični ciljevi natječaja”, naglasio je Munjin.
Također, referirao se na institucionalnu podršku civilnom društvu – Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, Ured za udruge i Savjet za razvoj civilnog društva.
“Problem s Nacionalnom zakladom je što se iz izvješća, koje je sad u proceduri u Saboru, ne vidi što je Nacionalna zaklada radila u prošloj godini, odnosno kako je ispunjavala svoje zakonske obveze, odnosno kad se dodjeljuju sredstva za projekte koji su nabrojani – od čega su se sastojali ti projekti. Ni saborski zastupnici ni javnost ne mogu iz Izvještaja vidjeti za koje su projekte dodijeljena sredstva, zašto su dodijeljena za baš te projekte, koji su učinci tih projekata – to je ono što nemamo i tu se otvara siva zona za korupciju, da se velika sredstava dodjeljuju po političkim i svjetonazorskim interesnima”, zaključio je.
Budimir: Moramo se zalagati za poštenje, odgovornost i transparentnost u svakom poslu kojeg obavljamo
“Forum koji smo organizirali bilo je iznad svih naših očekivanja zato što smo mislili da će doći puno manje ljudi nego što je došlo – odazvali su se gotovo svi koje smo pozvali. Oni koji nisu mogli doći su se ispričali. To nam govori da ljudi žele promijeniti Hrvatsku, da se žele boriti za transparentno društvo. Ono što je nama veliko zadovoljstvo jest da su ovdje bili predstavnici svih institucija koje se bave borbom protiv korupcije u ovom preventivnom dijelu, te da su bili različiti subjekti – udruge civilnog društva koje su i lijeve i desne, kao i mediji koji se dijele na lijeve i desne. No to ih sve nije omelo da se ovdje otvore neka pitanja koja su jako važna”, rekla je predsjednica Transparency Internationala Hrvatska (TIH) Davorka Budimir. Dodala je i kako su u ovom trenutku jako važna pitanja vezana uz korupciju, te da se moramo boriti za transparentno društvo i da “moramo raditi pritisak na medije kao i na političke institucije da mijenjamo društvene vrijednosti – da se moramo zalagati za poštenje, odgovornost i transparentnost u svakom poslu kojeg obavljamo”.
Don Markušić, potpredsjednik Transparency Internationala Hrvatska (TIH), istaknuo je kako je jako dobro što se većina institucija koje su pozvali odazvala današnjem forumu jer su znali kakav će biti format – da će biti građani, ambasadori.
“Oni su bili spremni čuti njihovo mišljenje i njihova pitanja – na tome im čestitam. Ovo je jedan veliki pomak – ovakav format još nije napravljen u Hrvatskoj – ovo je uistinu bila debata. Institucije su u svoje ime govorile i sami priznali neke probleme”, rekao je Markušić dodavši kako je važno, što se tiče same korupcije, da se shvati da pojedinci mogu mijenjati stvari oko sebe.
“Važno je isticati kako mladi mogu mijenjati svijet te kako moramo gledati i pozitivne stvari oko sebe – ne govoriti samo o korupciji. Važno je isticati što više dobrih primjera”, naglasio je Markušić.
Na forumu su sudjelovali i Mirela Holy, bivša predsjednica Oraha, Josip Kregar profesor s Pravnoga fakulteta i prvi predsjednika TIH-a, Tončica Čeljuska, novinarka s HRT-a, Vice Batarelo, predsjednik udruge Vigilare, Goran Matešić, predsjednik državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Nemanja Relić iz Ureda za udruge te predstavnici iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, Ministarstva pravosuđa i Državnog ureda za reviziju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
