“Osim plaće, radni uvjeti i prava na radnom mjestu usko su povezana s kvalitetom obiteljskog života, a posljedično imaju utjecaj na roditeljstvo”, ističe demograf doc. dr. Marin Strmota za Večernji list o temi neradne nedjelje bivši državni tajnik za demografiju koji je zbog neslaganja s pristupom Vlade demografskom problemu u veljači dao ostavku.
Dokazana teorija demografske tranzicije i posttranzicije, koju nisu izmislili “pesimistični” hrvatski demografi, jasno objašnjava razloge pada nataliteta, a na tom su popisu vrlo visoko sociopsihološki i kulturni čimbenici poput promijenjene funkcije obitelji i njezinih članova, jačanja individualizma, potrošački mentalitet i hedonizam…
Beč nema štete ni u turizmu
“Pronatalitetna politika je kompleksna i zahtijeva sustavni pristup koji će roditeljima stvarati takvo okružje u kojem će željeti imati i moći podizati svoju djecu. Ako radite za 3000 kuna i to još “petkom i svetkom”, nemate volje za vlastiti život, a kamoli na svijet donijeti novi”, objašnjava demograf.
>Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?
Što se tiče “dobronamjernog” EU, Strmota je za jednu tribinu istraživao jedan veliki strani trgovački lanac koji posluje i u Hrvatskoj.
“Nedjeljom ne radi u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj i Grčkoj, a radi s varijacijama u svim drugim zemljama. Teško je oteti se dojmu da i na ovom primjeru imamo dvije Europe. Naravno, to automatski ne povlači zaključak da se u tim zemljama rađaju djeca kao na traci jer se kod njih vraćamo na spomenute posttranzicijske činitelje pada nataliteta i slabu ili nepostojeću obiteljsku politiku. Zemlje koje se još koliko-toliko bore s posttranzicijskim i postmaterijalističkim faktorima pada nataliteta i imaju najveću stopu fertiliteta u Europi skandinavske su zemlje koje naglasak stavljaju upravo na skraćeno radno vrijeme za roditelje i to proklamiraju kao važnu pronatalitetnu mjeru”, ističe doc. dr. Strmota.
> UIO: Trgovci imaju pravo na neradne nedjelje i blagdane
Ako jedna mala općina s 8000 stanovnika na istoku Hrvatske može ukinuti radnu nedjelju, mogu li i ostale općine i gradovi? Tim više što su i Talijani ovih dana, a nedugo prije njih i Poljaci i Česi, stali u obranu tradicionalnog obiteljskog nedjeljnog okupljanja i najavili da će neradnu nedjelju dopustiti samo najmanjim trgovcima, piše vecernji.hr.
> Tri tjedna nakon prijedloga načelnika općine, trgovine u Ivankovu više ne rade nedjeljom
Poslodavci su, ne zaboravimo, u nas već dvaput rušili zabranu rada nedjeljom na Ustavnom sudu.
S druge strane, istraživanja pokazuju da je čak 90 % građana za ukidanje radne nedjelje u trgovinama koje na taj dan, prema podatcima Porezne uprave, imaju i 50 % slabiji promet od najjačeg petka, a odrađuje ih više od 35 % hrvatskih radnika u odnosu na EU prosjek od 25 %.
>(VIDEO) U ime obitelji pozvala HDZ i SDP da zakonski zaštite neradnu nedjelju i blagdane
>Rad nedjeljom i blagdanom: U ime obitelji potaknula trgovine na neradne blagdane, Sabor još nije osigurao sve što su tražili
Sindikat trgovine Hrvatske (STH) u travnju je po uzoru na razvijene zemlje EU s Franjevačkim institutom za kulturu mira, Hrvatskim katoličkim sveučilištem te drugim sindikalnim središnjicama, crkvama, vjerskim i civilnim udrugama osnovao udrugu Hrvatski savez za nedjelju.
“Radno vrijeme prodavaonica mora se ograničiti. Prodavaonice ne smiju raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan. Trgovina nije djelatnost koja mora raditi nedjeljom. Stoga smo kao Savez uputili prijedlog Vladi da trgovine budu nedjeljom zatvorene, a da poslodavac sam može odrediti pet nedjelja koje želi raditi. Dakle, da svi poslodavci budu u jednakoj poziciji na tržištu”, zaključuje čelnica STH Zlatica Štulić za Večernji list.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
