Čelnici udruge U ime obitelji predali su u ponedjeljak Hrvatskom saboru prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) kojima bi se omogućilo da radnici zaposleni u trgovini mogu odlučiti žele li raditi nedjeljom, te utvrdila minimalna naknada za radnika koji radi nedjeljom ili blagdanom, da se sat rada plaća 50 % više od standardne satnice.
Tim je povodom gošća u Direktu bila predsjednica spomenute udruge Željka Markić, prenosi RTL.
Otkud sad odjednom ponovo inicijativa da se regulira/zabrani/oteža rad nedjeljom?
Ne radi se o prijedlogu zabrane rada nedjeljom, već o tome da se kroz ZOR osigura da radnicima bude plaćeno kada rade nedjeljom i da imaju pravo reći da ne žele raditi nedjeljom. Danas u Hrvatskoj 180.000 radnika koji rade u trgovini, 100.000 u malotrgovini, većinom su to žene, od toga imamo najveći postotak radnika u Europi koji rade nedjeljom. To je oko 37 posto, od toga njih oko 10 posto radi svaku nedjelju. To su ljudi koji rade šest dana u tjednu. Od ponedjeljka do subote, pa onda i nedjelju. Prema sadašnjem zakonu, oni mogu biti plaćeni jednu kunu više da njihov poslodavac kaže da su plaćeni.
Sličnu inicijativu već je dalo Ministarstvo rada, što ne valja u tom prijedlogu da ste vi morali izaći sa svojim?
Nama smeta što se ništa ne radi, a puno se priča. Puno se priča, a mi želimo rješenje. Da se ne mora sindikat trgovine boriti da se za Božić ili za blagdan sv. Stjepana ne radi, da se ne moraju boriti za osnovne stvari. Smatramo da radnici gotovo najniže plaćenog zanimanja – između 3000 i 3400 kuna – ne mogu raditi nedjeljom. Dali smo konkretan prijedlog promjena. Ako netko ima bolji, još bolje.
Sindikati smatraju da će to biti neprovedivo jer će radnicima biti teško reći poslodavcu reći da on ne bi radio nedjeljom?
Slušamo o tome da je to gotovo nemoguće provesti. Mi smo dali konkretan prijedlog koji je moguće provesti ako ima političke volje. Taj prijedlog će osigurati da ljudi ne moraju raditi nedjeljom, a ako rade da budu plaćeni. Svaki sindikat može dati bolji prijedlog, a na državi je da ona postavlja okvire.
Ali što sa zaposlenima u drugim djelatnostima, novinari, benzinske crpke, kiosci…
Postoji cijeli niz struka u kojima je u ugovorima unaprijed određeno da trebaju raditi u određenim uvjetima po određenoj satnici uz određenu naknadu i nedjeljom. Problem je što za radnike u trgovini to nije regulirano i ta žena koja ima plaću 3400 kuna ne može nedjelju provesti sa svojim mužem kad je on jedino doma, sa svojom djecom kad su ona jedino doma, već mora raditi praktički zabadava. Naše analize pokazuju da se danas poslodavcima, osobito velikim lancima, isplati raditi nedjeljom zato što ne plaćaju radnike kako bi ih trebali platiti.
Ali kako će ta žena reći svom poslodavcu da ne želi raditi nedjeljom?
Ona ima ugovor koji će definirati da ona ne radi nedjeljom, a ako radi i sat se inače plaća 30 kuna, nedjeljom treba dobiti za taj sat 45 kuna. Dva smo mehanizma uveli, a onda ih država treba provesti.
Oporba je protiv, vladajući načelno podržavaju.
To je čudno da je oporba protiv. SDP pa protiv zaštite radnika.
Ako u Saboru ne prođe, hoćete li potegnuti to pitanje na referendumu?
Od referenduma o braku nas za svaku stvar oko koje se angažiramo pitaju hoćemo ići na referendum. Ne može se za svaku stvar ići na referendum. Očekujemo da će se ovo pitanje riješiti. Nadamo se da će oporba promijeniti mišljenje i zaštititi radnike u Hrvatskoj. U Hrvatskoj su radnici najmanje zaštićeni u istim lancima čiji zaposlenici u Austriji, Njemačkoj… ne rade nedjeljom.
Je li vaša inicijativa zapravo formalizacija incijative HBK? Vi se percipirate kao političko/svjetovno krilo Crkve ?
Crkva nema zakonodavne prijedloge. Mi realiziramo ono što je nama važno, ali drago mi je da se Katolička crkva već 120 godina, od prve socijalne enciklike Rerum Novarum, zalaže za pravo radnika na poštenu plaću. Za to se i mi zalažemo.
“U ime obitelji” je angažirano na političkim i svjetonazorskim pitanjima, zašto se ne angažirate kao politička stranka?
“Mi smo angažirani oko onih stvari gdje mislimo da možemo najviše doprinositi. 45 godina komunizma civilno društvo nije postojalo, to znači da niti udruge niti sindikati nisu mogli slobodno djelovati. Nakon što je Hrvatska postala slobodna zemlja je stvoreno velikim dijelom umjetno civilno društvo financirano od Sorosa, od različitih grupacija koje ni danas nije reprezentativno, ne predstavlja dovoljno ljudi”.
Dali ste potporu Bruni Esih, za Zagreb, zašto je po Vama Esih na desnom političkom spektru bolja od Prgometa?
Mislim da Prgomet nije kandidat desnog spektra, već da više pripada lijevom. Za Esih mislim da je dobro da se kandidirala, ona je osvježenje, novo lice. Mislim da građani Zagreba očekuju promjene. Veselim se onome što vidim. Uvijek sam za konkurenciju – ona dovodi do poboljšanja.
A Bruna Esih ili Milan Bandić?
Bruna Esih.
