U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva za koji u vodstvu hrvatske zajednice kažu da će biti presudan za budućnost zajednice, njihov položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom “Znam tko sam!”.
> Demograf Živić za Narod.hr o mjeri ‘Biram Hrvatsku’: Ako se problemi ne rješavaju, učinak će biti kratkotrajan
> Žigmanov o izborima u Srbiji, Šešeljevim prijetnjama, napadima veleposlanika Biščevića
> Demograf Živić upozorava: ‘Slavonija je od 2011. do 2017. izgubila 105.000 ljudi, udio mladih past će na 10 do 15 posto’
Na prethodnom popisu 2011. godine 57 900 državljana Srbije izjasnilo se Hrvatima, a od toga broja njih oko 47 000 na teritoriju pokrajine Vojvodine. Oko 300 000 stanovnika Srbije tada je ostalo neizjašnjeno, neopredijeljeno i ostalo u smislu nacionalne pripadnosti.
Brošura “Znam tko sam! Posebno izdanje, br. 2” objavljena uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske od rujna 2022. donosi razgovor s hrvatskim demografom dr. sc. Draženom Živićem pod naslovom “Hrvatska mora biti, snažnije nego dosad, jamac o(p)stanku Hrvata u Srbiji”.
Dr. sc. Živić upozorio je da demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti smanjivati.
Dr. sc. Živić: Jaki pokušaji srbijanskih vlasti u pravcu »dekroatizacije« hrvatske populacije
“Po popisu iz 1961. godine Hrvata je u Srbiji bilo skoro 200 000. Pol stoljeća kasnije, popis je pokazao kako ih je skoro pet puta manje. Svemu tome značajno su pridonijeli društveni i politički procesi kojima su Hrvati bili izloženi u posljednjih pedesetak i više godina”, smatra dr. sc. Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”.
“Prema rezultatima službenih popisa stanovništva koji su u bivšoj Jugoslaviji, a time i u Srbiji, održani nakon Drugoga svjetskog rata (počevši s 1948.), prigodom kojih se stanovništvo popisivalo i s obzirom na nacionalnu pripadnost, najveći broj izjašnjenih Hrvata zabilježen je 1961. godine. Tada je u Srbiji (uključujući i teritorij Kosova i Metohije) popisano ukupno 196 409 osoba koje su se izjasnile Hrvatima, od kojih u Vojvodini njih 145 341 ili 74 %”, navodi.
“Nakon te godine počinje više od pola stoljeća dugo razdoblje izrazite depopulacije, odnosno demografskog regresa hrvatske populacije na tom prostoru. Prema rezultatima posljednjega popisa iz 2011. godine, u Srbiji se 57 900 osoba izjasnilo Hrvatima, od kojih 47 033 ili 81,2 % u Vojvodini. U odnosu na maksimum naseljenosti, do 2011. godine broj izjašnjenih Hrvata u Srbiji i Vojvodini je smanjen za nešto više od dvije trećine, pa se oni, prema intenzitetu međupopisne promjene nalaze u najnegativnijem tipu – demografsko izumiranje, ističe dr. sc. Živić.
> Žigmanov: ‘U Srbiji se nastavlja govor mržnje vladajućih struktura, tome mora doći kraj!’
> Žigmanov za Narod.hr nakon izbornog uspjeha: Teško je prenijeti s čime se Hrvati u Srbiji suočavaju
“Niz je demografskih i nedemografskih razloga koji su kontinuiranim i sinergijskim djelovanjem proizveli tako snažnu depopulaciju Hrvata. Među uže demografske čimbenike treba uključiti negativnu bioreprodukciju (veća smrtnost od rodnosti), brojno iseljavanje pod utjecajem političkih i ekonomskih razloga, vrlo neujednačen sastav stanovništva po spolu i dobi te ubrzano demografsko starenje, koje je značajno reduciralo demografske potencijale hrvatske populacije. Svemu tome su značajno pridonijeli društveni i politički procesi kojima su Hrvati bili izloženi u posljednjih pedesetak i više godina”, navodi.
“Među njima se posebno ističu: jaki pokušaji srbijanskih vlasti u pravcu »dekroatizacije« hrvatske populacije, a koje je najjasnije vidljivo u afirmaciji bunjevačkog, a u novije vrijeme i šokačkog nacionalnog opredjeljenja; politički pritisci i etnički motivirano nasilje nad Hrvatima, napose tijekom kriznih i ratnih 90-ih godina 20. st., što je izazvalo veliki izbjeglički val prema Hrvatskoj; neriješeno hrvatsko manjinsko pitanje i loš društveni, politički i ekonomski položaj Hrvata; nedovoljna izgrađenost i stabilnost hrvatskih manjinskih institucija; nedovoljno afirmativan odnos službene hrvatske državne politike prema Hrvatima u Srbiji te različita popisno-metodološka rješenja u pojedinim popisima, koja su, nažalost, omogućila diferencijaciju hrvatskog etničkog korpusa na u popisu izjašnjene Hrvate, Bunjevce i Šokce, ali i one koji se nisu željeli nacionalno izjasnili, a hrvatskog su etničkog podrijetla”, pojašnjava dr. sc. Živić.
O važnosti potpore iz Hrvatske
“Objektivno govoreći, nepovoljni demografski trendovi i procesi nisu karakteristika samo Hrvata u Srbiji, nego i većine drugih nacionalno izjašnjenih zajednica, uključujući i najbrojniju – srpsku, kao i ukupnog stanovništva Srbije. Nepovoljan odnos između rađanja i umiranja te imigracije i emigracije, uz pogoršanje vitalnih demografskih struktura – temeljna su obilježja depopulacije Srbije i njezinoga demografskog nazadovanja. Rezultati skorog popisa će pokazati koliko je depopulacija uznapredovala i što se može očekivati u budućnosti”, ocjenjuje dr. sc. Živić.
> Zašto veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević stalno napada Tomislava Žigmanova?
> Žigmanov o Hrvatima koji žive u Srbiji: Strah je često jedna od sastavnica života u Srbiji
“Hrvati su već sada suočeni s ozbiljnim manjkom vlastitih demoreproduktivnih i demografskih potencijala i kao relativno malobrojna zajednica ne mogu se sami suočiti s lošim demografskim scenarijem. Ako će Srbija ozbiljno, dugoročno i cjelovito provoditi demografsku politiku u svim njezinim segmentima (populacijskom, obiteljskom, ekonomskom, poreznom, stambenom, socijalnom i dr.), onda se može očekivati da će se barem dio tih pozitivnih nastojanja preliti i na hrvatsku zajednicu. Temeljni je preduvjet tomu poboljšanje općeg položaja Hrvata koji se trebaju jače integrirati i biti prihvaćeni u srbijansko društvo, osiguravajući pritom dovoljno potencijala za očuvanje vlastitog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta”, ističe.
“Uloga matične domovine je iznimno važna, ne samo u svjetlu ostvarenja dobrih hrvatskosrpskih međudržavnih odnosa, nego i u konkretnoj financijskoj i drugoj pomoći hrvatskim organizacijama. napose u domeni obrazovanja, znanosti i kulture. Hrvatska mora biti, snažnije nego dosad, jamac o(p)stanku Hrvata u Srbiji”, upozorava demograf.
O mikrimiziranim Hrvatima između tih 300 000 nacionalno neizjašnjenih i neopredijeljenih stanovnika
“Nema nikakve sumnje da se među nacionalno neizjašnjenim i neopredijeljenim stanovnicima Srbije nalazi i određeni broj etničkih Hrvata, koji su iz različitih razloga odlučili ne izjasniti se u smislu nacionalne pripadnosti. Imamo li dovoljno argumenata za ocjenu ili pretpostavku da je riječ o »znatnom broju«, nisam siguran, ali da bi broj Hrvata u popisima stanovništva u Srbiji bio veći da nije bilo takvog izjašnjavanja – to je sigurno”, ističe.
“Razlozi popisne mimikrije? Manje-više svi oni nedemografski čimbenici kretanja broja i strukturno-demografskog razvoja Hrvata u Srbiji koji su već u odgovoru na prvo pitanje apostrofirani, a odnose se na položaj Hrvata kao pripadnika manjinske zajednice. Popisna mimikrija nasuprot popisne identifikacije trebala je iz kuta osoba koje su iskoristile mogućnost da se suzdrže od nacionalnog izjašnjavanja olakšati njihov društveni položaj kao i položaj na tržištu rada, i to u sredini koja nije bila, i još uvijek nije, sklona Hrvatima. Jesu li u toj igri »skrivača« između objektivnosti i pragmatizma uspjeli teško je sa sigurnošću kazati. Svakako treba imati u vidu da su i pripadnici drugih etničkih skupina i zajednica koristili pravo nacionalnog neizjašnjavanja.
O popisu stanovništva u Srbiji i zašto je važno izjasniti svoju nacionalnu pripadnost, biti dio zajednice?
“Odgovor na ovo pitanje usmjerio bih u dva pravca. Prvo, pretpostavka očuvanja vlastitog nacionalnog identiteta, u ovom slučaju hrvatskog u Srbiji, jest svijest o nacionalnoj pripadnosti, a ona se, uz druge oblike, može vrlo jasno identificirati iskazom nacionalne pripadnosti u popisu stanovništva. Drugim riječima, tko se u Srbiji, ili bilo gdje drugdje u svijetu, osjeća pripadnikom hrvatskoga naroda treba imati svijest i slobodu tako se izjasniti, jer time jača svoj osobni, ali i kolektivni nacionalni identitetski osjećaj, nasuprot različitim asimilacijskim procesima. Biti, i javno izjasniti se Hrvatom, treba biti izraz vlastitog nacionalnog opredjeljenja, ne dovodeći time u pitanje procese društvene integracije u sredini koja dominantno u etničkom kontekstu nije hrvatska”, navodi.
“Drugo, izjašnjavanje Hrvatima pridonosi jačanju demografskih, ali i demokratskih kapaciteta zajednice, koja brojčano, ekonomski i obrazovno ojačana, zauzima bolju i snažniju poziciju u suvremenom srbijanskom društvu koje se nalazi u procedurama prijma u Europsku uniju što među prioritete stavlja osiguranje učinkovitih oblika i elemenata zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Hrvati kao i svi drugi stanovnici Srbije trebaju imati pravo i slobodu izjasniti se prema vlastitoj savjesti i nacionalnom opredjeljenju ma koliko to drugima bilo neshvatljivo ili neprihvatljivo. Na tom se polju testiraju demokratski kapaciteti današnje Srbije. Hrvatska manjinska zajednica u Srbiji integrativni je, a ne remetilački dio srbijanskog društva. Sloboda da se izjasne Hrvatima u popisu 2022. godine ojačat će poziciju hrvatske manjinske zajednice, ali i srbijanskog društva kao dobrohotnog prema vlastitom manjinskom stanovništvu”, zaključno poručuje demograf.
Žigmanov: “Naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici”
“Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici”, izjavio je ranije u povodu popisa stanovništva predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov.
> Žigmanov o popisu stanovništva u Srbiji: ‘Mnogi Hrvati prikrivaju svoje podrijetlo zbog situacije u zemlji’
Hrvatima – katolicima u Vojvodini obratili su se srijemski biskupi Đuro Gašparović i Fabijan Svalina istaknuvši važnost očitovanja nacionalne i vjerske pripadnosti.
Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina ranije.
Po još uvijek važećim podatcima Srbija ima oko 7.200.000 stanovnika. Udio Hrvata je 0,81 posto.
;
Tekst se nastavlja ispod oglasa
