Demografska zima u Hrvatskoj: Tri četvrtine kućanstava u Hrvatskoj bez djece

Hrvatska

Od oko 200 milijuna obiteljskih kućanstava u Europskoj uniji tek nešto manje od četvrtine njih (24,3 posto) ima u svom sastavu djecu. Pritom 12,1 posto kućanstava ima jedno dijete, 9,3 posto dvoje djece, a samo tri posto kućanstava troje ili više djece, govore posljednji podaci Eurostata. Hrvatsku je prema prognozama zahvatila prava demografska zima, jer je gotovo tri četvrtine njezinih kućanstava bez djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Možda će vas zanimati

Plenković u osam godina nije uveo niti jednu učinkovitu demografsku mjeru: Evo što bi trebao kopirati od Mađarske

Velika važnost pridaje se poticaju rađanja i odgoja djece, dok rezanje obiteljskih subvencija u Mađarskoj uopće nije na dnevnom redu.

U Slovačkoj najveći udio kućanstava s djecom

Broj europskih kućanstava u posljednjih deset godina povećao se za 6,9 posto, približivši se lani brojci od 200 milijuna. U istom razdoblju postotak kućanstava koja uključuju barem jedno dijete smanjio se za 2,4 postotna boda.

Najveći udio kućanstava s djecom zabilježen je u Slovačkoj (33,9 posto), Irskoj (32,2 posto) i Cipru (30,6 posto), a najmanji u Finskoj (18,4 posto), Njemačkoj (20,1 posto) i Nizozemskoj (21,8 posto).

Možda će vas zanimati

Orbán: EU ne brine poražavajuća demografska slika Europe, oni su zaokupirani rodnom ravnopravnošću

Viktor Orbán kritizira europske liberale zbog fokusiranja na pitanja poput rodne ravnopravnosti umjesto na rješavanje demografskih izazova.

Prevladavaju kućanstva s jednim djetetom

Među kućanstvima s djecom gotovo polovica (49,50 posto) ih ima jedno dijete dok 38,1 posto ima dvoje djece, a 12,4 posto troje ili više djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kućanstva s jednim djetetom najzastupljenija su među onima s djecom u svim zemljama EU-a, osim u Nizozemskoj, u kojoj su ona s dvoje djece u većem postotku. Među kućanstvima s djecom više od polovice onih s jednim djetetom imaju Portugal, Bugarska, Rumunjska, Malta, Litva, Latvija, Italija, Španjolska i Mađarska.

Kod kućanstava s djecom ona s troje ili više djece najrjeđa su u svim zemljama EU-a. Najviše takvih kućanstava nalazi se u Irskoj (22,3 posto), Švedskoj (21,2 posto) i Finskoj (19 posto), a najmanje u Portugalu (6,3 posto), Bugarskoj (6,5 posto) i Italiji (7,4 posto).

Možda će vas zanimati

Demograf Strmota na okruglom stolu: Situacija je katastrofalna. Neprovođenje nikakve politike, isto je politika

Očekuje se da ćemo do idućeg popisa stanovništva izgubiti 200 tisuća ljudi, situacija je katastrofalna, a neprovođenje nikakve politike, isto je politika, upozorio je Strmota

Tri četvrtine kućanstava u Hrvatskoj bez djece

Hrvatska, prema podacima Eurostata, ima 1,49 milijuna kućanstava, među kojima gotovo tri četvrtine ili njih 1,1 milijun u svom sastavu nema djecu. U kućanstvima s djecom prevladavaju ona s jednim djetetom s udjelom od 44,7 posto. Nešto manje od 40 posto kućanstava s djecom ima dvoje djece, a troje ili više ima ih samo 15,9 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podaci o sastavu kućanstava u Hrvatskoj, kao i u većini drugih europskih zemalja, potvrđuju nepovoljne demografske trendove prisutne već dug niz godina.

Još veću zabrinutost izazivaju podaci o kretanju nataliteta posljednjih godina. Nedavno je objavljeno da se lani u Hrvatskoj rodilo samo 33.883 djece, najmanje u posljednjih 100 godina. Istovremeno, umrlo je 56.979 osoba, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske samo prošle godine smanjilo za grad veličine Vukovara.

Možda će vas zanimati

Poziv na uzbunu: U Hrvatskoj je rođeno najmanje djece u posljednjih sto godina

Samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski – lani su imala veći broj rođene djece od broja preminulih

Alarmantan manjak radne snage

Niti jedna županija nije imala veći broj rođenih od preminulih, a u čak sedam njih broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku, najstariju županiju, u kojoj je 2022. godine vitalni indeks bio 40, što znači da je na svakih 100 umrlih osoba rođeno samo 40 djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema nijedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71. Nepovoljni demografski trendovi već su doveli do alarmantnog nedostatka radne snage gotovo u svim područjima, a stručnjaci upozoravaju da će ovaj problem u budućnosti biti sve prisutniji.

U svojim nedavnim analizama glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić izdvojio je nepovoljne demografske trendove kao glavnu prijetnju srednjoročnom rastu. Prema njegovim prognozama, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje najmanje 200.000 stranih radnika kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada, prenosi Tportal.

Možda će vas zanimati

Prof. Šterc: 'Pristup gradske vlasti u Zagrebu mjeri roditelj odgojitelj je ideološki i to je postupanje protiv nacionalnih interesa'

Prof. Šterc: “Da su oni napravili ozbiljnu analizu mjere roditelj odgojitelj onda bi vidjeli kakva je kvalifikacijska struktura korisnika.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.