Zima klimatološki počinje 1. prosinca 2021. i traje do 28. 2. 2022., objavio je Državni hidrometeorološki zavod na svojim stranicama, te dugoročno prognozirao kakvo nas vrijeme očekuje.
“Kraj studenog donio je u unutrašnjosti već mjestimice zimski ugođaj – bilo je snijega, izmjeren je i snježni pokrivač, a zadnji dan mjeseca zbog minimalne temperature ponegdje gotovo da je opravdao ime studeni. Prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se koristi u Službi za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a, sezonska prognoza za zimu ukazuje na najvjerojatnije pozitivno odstupanje temperature od višegodišnjeg prosjeka, odnosno na zimu topliju od uobičajenog ili najmanje prosječno toplu”, piše DHMZ.
Oborine teže prognozirati
“Vjerojatnost ostvarenja prognoze je razmjerno velika. Ako promatramo sezonu po mjesecima, veća vjerojatnost pozitivnog odstupanja temperature od srednjaka postoji u Dalmaciji, i to u siječnju i veljači. Iako se općenito očekuje toplija zima od prosjeka, to ne znači da neće biti kraćih razdoblja tijekom kojih, uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru”, pišu.
Količinu oborine je teže prognozirati i njezina pouzdanost za dulje razdoblje je manja. Ipak:
“Za ovu zimu nema izraženog signala za veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze možemo reći da je izgledna količina oborine oko uobičajene”, kažu meteorolozi.
Međutim, gledajući na mjesečnoj skali, postoji vjerojatnost za količinu oborine veću od uobičajene u siječnju i veljači, i to uglavnom u Dalmaciji. Pritom treba naglasiti da se u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja s manjkom oborine s kraćim razdobljima kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg”.
Pratiti upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje
“Na kraju treba naglasiti da, uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu te nagla i izražena zahlađenja)”, kažu.
Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica), dodaju na kraju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
