Dijanović: INA kao paradigma koruptivno-klijentelističkog modela

dijanović
Foto: Davor Dijanović

Istaknuta gospodarska povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević ovako opisuje promjene na gospodarskom planu nakon što je Hrvatska 1918. postala dio monarhističke Jugoslavije: „Osobe koje preuzimaju vodeće funkcije u Hrvatskoj uglavnom su iz uže Srbije i ne poznaju upravu u Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji koja je izgrađivana desetljećima pa korupcija i vladavina žandarmerije, a osobito nepridržavanje postojećih zakona i propisa u Hrvatskoj, izazivaju veliko nezadovoljstvo koje se pretvaralo u krizu, piše Davor Dijanović za HKV.

> Dobrović za Narod.hr: Ako se potvrdi politička pozadina afere u Ini, ovo je najveći skandal od svih dosadašnjih

> Prof. Hebrang: Naše prošle i sadašnja Vlada udbomafijaše skrivaju, umjesto da ih razotkrivaju

Rješenja koja je donosila srpska vlast bila su zasnovana na francuskome sustavu i nisu odgovarala upravnom sustavu Hrvatskoj koji je bio izgrađen prema njemačkom uzoru te je dolazilo do stalnih nesuglasica, odnosno korak naprijed značio je deset koraka unatrag. (…) sustav zasnovan na poštenju prestao je funkcionirati, a prednost su dobili snalažljivost, veze i korupcija. Izgubila se pravna, a provođenjem agrarne reforme divljim načinom, i materijalna sigurnost. (…) poslovanje s Europom otežano je zbog toga što izvoznice za izvoz robe u Srednju Europu odobrava Beograd pa upravo u tom vremenu upravni organi otvaraju vrata korupciji i podmićivanju, pojavama koje su do 1914. bile u Hrvatskoj slabo razvijene…“.

Komunistička Jugoslavija donijela je do još većeg širenja korupcije i kriminala koji postaju dominantan način političkih, ekonomskih i društvenih odnosa. Sam je Josip Broz Tito na sjednici Predsjedništva SKJ 30. travnja 1971. rekao: „Korupcija je kod nas zauzela veoma snažnog maha. Stjecanje bogatstva na razne nepravilne načine, na račun nekoga drugog – to je kod nas masovna pojava“.

Zbog neprovedene lustracije isti model nastavlja živjeti i nakon hrvatskog osamostaljenja. Kompanija INA za to je ponajbolji primjer.

INA kao bankomat

U komunističkoj Jugoslaviji INA je služila kao bankomat kriminalnih političko-udbaških elita. U izvlačenju novca iz inaovoga državnog poduzeća sudjelovao je sam vrh tadašnje države, a Đurekovićevo ubojstvo nije bez veze s time što je želio razotkriti taj kriminal. Na žalost, ista je kriminalna politika nastavljena i u vrijeme hrvatske države u kojoj INA predstavlja bankomat tzv. Duboke države i njihovih kriminalnih ekspozitura.

Da su se novci koji su samo u Republici Hrvatskoj zamračeni u INA-i ulagali u daljnju modernizaciju i istraživanja ovaj je kompanija mogla poprimiti strateški karakter i činiti okosnicu razvoja hrvatskog gospodarstva. Kriminalne politike INA-u su pretvorile u benzinsku crpku.

> EP pozvao na otvaranje dosjea UDBA-e i KOS-a: Iskorijeniti veze s organiziranim kriminalom
> Ante Šprlje, bivši Mostov ministar o pozivu EP-a za otvaranje Udbinih dosjea: RH se konačno mora suočiti s prošlošću
> Vanđelić o aferi u Ini: Iznosim činjenice – volio bih da i Ćorić, ako me demantira, iznese dokaze

Najnoviji teški kriminal otkriven u ovoj kompaniji ukazuje na nastavak kriminalne prakse, ali i na psihopatološke crte i nevjerojatnu aroganciju, bahatost i primitivizam kriminalnog šljama slizanog s politikom. Na žalost, kriminalne operacije ne bi bile moguće bez zaštite u visokim političkim i pravosudnim krugovima.

U knjizi „Nacionalna sigurnost. Prognoziranje ugroza“ stručnjak za sigurnost prof. dr. sc. Mirko Bilandžić upozorava na sljedeće: „Sustavna politička korupcija s kojom je Hrvatska izraženo suočena posljednjih desetak godina predstavlja ugrožavanje nacionalne sigurnosti. Nakon srpsko-jugoslavenske agresije na RH, to je najozbiljnije ugrožavanje nacionalne sigurnosti Hrvatske.

> Uhićeni Škugor u aferi Ina kum je glavnog tajnika HDZ-a, slikao se s Plenkovićem i predsjednikom Sabora: Evo što kaže Jandroković

Naime, tzv. sustavna politička korupcija dominantan je oblik upravljanja Hrvatskom zadnjih 10-ak godina, dominantan oblik društvenih odnosa, funkcioniranja gospodarskoga sustava, osvajanja vlasti i održavanja na vlasti. Takav model nije rezultirao samo pljačkom hrvatske države i hrvatskoga korupcija društva (prema relevantnim procjenama 15 milijarda dolara), već su nepotizmi, klijentelizmi, kronizmi i prljavo-partikularni interesi i utjecaji doveli do negativne kadrovske selekcije i bitnih deficita institucionalnih državnih kapaciteta, uključivo i institucija nacionalne sigurnosti. Posljedična rezultanta jest da je politička, socijalna, gospodarska, upravljačka, moralna i duhovna kriza postala hrvatska svakodnevica. Ukupno, sustavna politička korupcija ugrozila je nacionalnu sigurnost Hrvatske“.

Korupcija, kriminal i općenito klijentelistički model upravljanja državom postali su prvorazredni problem nacionalne sigurnosti. Ujedno ove su pojave i najsnažniji generator iseljavanja iz naše zemlje. Bez reforme pravosuđa (a da je ona krenula vidjet ćemo se onda kad i družina iz pravosuđa upozna čari Remetinca) Hrvatska jednostavno ne može naprijed i ostaje talac kriminala, korupcije i teškog primitivizma.

O autoru:

* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga. Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HKV

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.