Đikić umjesto isprike nastavlja s napadima na Barišića

Foto: fah

Dr. sc. Ivan Đikić očitovao se o odluci Sveučilišta u Augsburgu koje je prijavu koju su on i dr. sc. Jure Zovko podnijeli proglasila neosnovanom potvrđujući ono što je tvrdio i tadašnji ministar obrazovanja prof. dr. sc. Pavo Barišić.

Sveučilište u Augsburgu: ‘Pavo Barišić nije samoga sebe plagirao’ – hoće li se HNS ispričati?

Đikić umjesto javne isprike nastavlja napadati prof. Barišića. Priznaje zaključke Sveučilišta u Augsburgu da je dokotrat prof. Barišića u skladu sa znanstvenim standardima vremena kad ga je pisao, a onda opet tvrdi da nije u skladu sa današnjim znanstvenim standardima.

Svakome je jasno da ne može biti odgovornost prof. Barišića, odnosno, otvara se pitanje – misle li dr. sc. Đikić i dr. sc. Zovko da treba osporiti sve doktorate koji su napisani sukladno standardima vremena kad su rađeni, a ne današnjim standardima?

 

Dopis dr. Đikića prenosimo u cijelosti:

“Odbor za doktorske disertacije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Augsburgu (AU) potvrdio je nekoliko greška u disertaciji prof. Barišića no AU ne misli poduzimati dalje korake i oduzimati doktorat.

Važno je da je taj odbor potvrdio formalne greške koje smo naveli u našoj prijavi:

1. Odbor nas je informirao da doktorska teza koju je prof. Barišić javno objavio 1992. u knjizi ne odgovara njegovom doktoratu koji je ostavljen na Augsburg Sveučilištu 1988. godine. To je novost i za nas, jer nitko ne može doći do originalnog doktorata prof. Barišića. Doktorat prof. Barišića na Augsburg Sveučilištu nije deponiran javno u knjižnici tako da znanstvenici još uvijek na mogu pročitati njegov izvoran doktorski rad.

2. Četiri poglavlja doktorata prevedena su iz hrvatskih izvora (objavljenih radova) na njemački jezik, uvrštena u doktorat i nisu nigdje citirana. Oni shvaćaju da to nije znanstveno korektno gledajući s današnje strane no ne smatraju da je to dovoljna greška jer je s time bio upoznat njegov mentor (koji je u međuvremenu umro), a koji je to kao u to vrijeme i odobrio. Naravno da je to danas potpuno neprihvatljivo sa strane znanstvene čestitosti od strane mentora i doktoranda.

3. Vrlo važno je da je potvrđeno je da je dio magisterija preveden s hrvatskog na njemački i također nigdje nije citiran. Izgovor AU je da je taj dio samo manji dio njegovog magisterija. Što je također neprihvatljivo sa stanovišta znanstvene čestitosti jer i taj manji dio je korištenje istog teksta za obranu i magisterija i doktorata, tj. stjecanje dvije titule za isti dio teksta.

4. Također su izjavili da prof. Barišić nije trebao citirati ime prevoditelja s hrvatskog na njemački. Odbor smatra da to nije greška, jer su prevedene njegove riječi točno. No iz današnje perspektive to je neprihvatljivo, jer se smatra da je doktorat pisan osobno od pojedinca, a ne preveden od prevoditelja. Ako je prevoditelj to radio onda se treba navesti ime prevoditelja, a ne davati dojam da je on to sam pisao na njemačkom jeziku.

AU je utvrdio te greške, no smatra da prof. Barišić usprkos svim tim nedostatcima, nije napravio dovoljno velike znanstvene greške za formalno oduzimanje doktorata s obzirom na tadašnje uvjete izrade doktorata.

Osobno sam zadovoljan da su potvrđene činjenice koje smo naveli o pisanju doktorata. Prihvaćam službenu odluku Augsburg Sveučilišta da te greške nisu za njihove standarde dovoljne za dalje mjere oduzimanja doktorata i ne želim ulaziti u razloge njihove odluke.

Također sam sretan da je Augsburg Sveučilište eksplicitno navelo da napravljene greške u izradi doktorata prof. Barišića se iz današnje perspektive smatraju neprihvatljivim pogreškama u pisanju disertacije tj. da ne prate standarde DFG-a za znanstvenu čestitost. Osim toga potvrdili su sve ono što smo napisali kao utvrđene nedostatke u pisanju doktorata.

To apsolutno demantira izjave prof. Barišića da nije napravio nikakve greške u izradi svoje disertacije. I također ukazuje da su se standardi promijenili i da se današnji političari u 21. stoljeću, posebno ministri obrazovanja, moraju ponašati skladno najvišim kriterijima znanstvene čestitosti, te biti odgovorni, činjenični i samokritični o svojim radovima koji su pisani prije nekoliko desetljeća. Ministar obrazovanja mora biti primjer znanstvene čestitosti za cijelu vertikalu obrazovanja i znanosti”, napisao je Đikić.

Prof. Zovka smo također zatražili njegovo očitovanje.

Izvor: narod.hr