Dinko Čutura: Arhivi se ne zatvaraju, štoviše bit će još dostupniji nego po Mostu

Foto: Fah

Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva, odbacuje kritike da se novim Zakonom o arhivima oni, zapravo, zatvaraju. Kritičari, naime, sugeriraju da će arhivi bivše jugoslavenske tajne službe – Udbe javnosti sada biti nedostupniji. Najglasniji su u kritici zastupnici Mosta, koji su uz pomoć tadašnjega bivšeg HDZ-ovca Zlatka Hasanbegovića skrojili prvi Zakon o arhivima, navodi Večernji list.

> Odvjetnik Pavlović o Vladinom prijedlogu Zakona o arhivima: Dosjei mnogih koji su surađivali s Udbom neće biti dostupni!

Vlada je donijela novi Zakon o arhivima za koji zastupnici Mosta, ali i Zlatko Hasanbegović tvrde da se arhivi njime, zapravo, zatvaraju i da zakon predstavlja tri koraka unazad u odnosu na Mostov zakon o arhivima?

Arhivi se nipošto ne zatvaraju. Ne znam gdje se to može pročitati. Dapače, novije arhivsko gradivo dostupnije je jer više nema starog roka od 30 godina od nastanka dokumenta kao što je to bilo u Mostovu zakonu. Prijedlog novog zakona omogućuje dostupnost i onih podataka o kršenju ljudskih prava i sloboda koji su nastali, odnosno zapisani i nakon 22. prosinca 1990., a odnose se na navedeno razdoblje ili možda potječu iz dokumentacije tijela i osoba koji nisu navedeni u zadnjim izmjenama zakona. S druge strane, kriteriji dostupnosti koje donosi prijedlog novog zakona bolje su usklađeni s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka i Opće uredbe o zaštiti podataka što je važno jer u arhivskom gradivu ima dosta osobnih podataka i običnih građana koji nemaju veze s djelovanjem bivšeg režima.

Zašto je novim zakonom skraćen period do kojeg je potpuno dostupno javno arhivsko gradivo, odnosno dostupno je ono nastalo do 30. svibnja 1990. godine, dok je prethodni zakon predviđao ono do 22. prosinca te godine?

Dostupnost gradiva do 30. svibnja vrlo je logična. Tog datuma konstituiran je prvi demokratski višestranački sabor. Taj dan se, ako se sjećate, nekada obilježavao kao Dan državnosti. Upravo ta činjenica svjedoči da je to prijelomni datum u početku stvaranja suverene, samostalne i moderne Hrvatske. Potpuno je razumljivo da se prema gradivu nakon tog datuma treba drukčije odnositi. Pa kad bismo to pomaknuli na 22. prosinca, dakle pomaknuli za nepunih sedam mjeseci, netko bi se mogao upitati – odričemo li se tih sedam mjeseci. U tom slučaju to bi moglo potaknuti i neka druga pitanja. Tim činom samo dajemo dignitet vremenu od 30. svibnja do 22. prosinca.

Koja druga pitanja?

Konstituiranjem novoga višestranačkog sabora delegitimirana je dotadašnja komunistička garnitura. Izabran je novi predsjednik Sabora, nova Vlada i novi premijer. Nova politička vlast donosila je odluke iz raznih resora, unutarnjih i vanjskih poslova, pitanja obrane jer je bilo evidentno da je velikosrpska agresija pred vratima. To su, složit ćete se, odluke koje još uvijek, baš kao i svaka država, moramo štititi.

Što kažete na kritike da se ovim zakonom štite osobe koje su surađivale s Udbom?

Kritike da se novim zakonom štite osobe koje su surađivale s Udbom potpuno su smiješne. Članak 19., stavak 2. kaže: Osobni podaci osobe koja je do 31. prosinca 1990. obnašala javne dužnosti te bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti tako da je sudjelovala u kršenju ili ograničavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda trećih osoba, dostupni su bez ograničenja iz stavka 1. ovog članka. Sapienti sat!

Kritičari kažu da suradnici Udbe i osobe koje su surađivale s Udbom nisu isto?

Suradnici Udbe i osobe koje su surađivale s Udbom semantički se čine jednim te istim. Ali slažem se, sadržajno nisu isto. Osobe koje su surađivale ne moraju nužno biti i one koje su denuncirale ili poduzimale radnje protivne ljudskim pravima. Neki su bili primorani na razne razgovore i slično. Za razliku od njih suradnici su oni koji su denuncirali, svojim postupcima uništavali čovjeka, obitelj, i djelovali rušeći ljudska prava. To sadržajno nije isto. Ali ovo je prijedlog zakona pa se to još uvijek može dodati.

Po čemu je, po vama, ovaj zakon bolji od prethodnog?

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 46/17) koji je stupio na snagu u svibnju ove godine redefinirao je uvjete dostupnosti arhivskog gradiva te uklonio brojne manjkavosti u tom segmentu u odnosu na zakon iz 1997., no tek će se novim zakonom cjelovito urediti sva bitna pitanja (ne samo dostupnost), a koja se u odnosu na zakon iz 1997. trebaju urediti. Ovaj Zakon zaokruženo i cjelovito uređuje ukupan sustav zaštite, obrade i korištenja dokumentarnog i arhivskog gradiva, sustav stvaratelja i vlasnika, sustav arhivâ RH, njihove nadležnosti i djelatnosti kao i javne arhivske službe u cjelini.

Što će biti s arhivskom građom koja je uzeta iz arhiva, prema Mostovu zakonu, i koja sadrži osobne podatke koji će se novim zakonom moći zaštititi?

Mislite na podatke koje su istraživači do sada uzeli, odnosno kopirali gradivo? Tu se neće ništa promijeniti. Ako je riječ o osobama iz članka 19., stavka 2., ti su podaci i dalje dostupni i mogu se koristiti bez ograničenja. Ako je riječ o “običnim ljudima” koji nisu bili ni u kakvoj vezi s javnim djelovanjem u režimu i kršenjem ljudskih prava, propisi su i do sada štitili privatnost takvih osoba sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list