Dobrović o Tomaševićevom modelu za otpad: Od 1. listopada Zagreb ne može dobiti ništa dobroga

slaven dobrović tomašević zagreb otpad
Foto: Fah, iStock by Getty Images; Fotomontaža: Narod.hr

“Prema najavama, gradska uprava i dalje namjerava od 1. listopada krenuti s novim načinom prikupljanja i naplate usluge odvoza otpada, međutim cijeli gradski sustav je vrlo daleko od spremnosti za takvu promjenu”, ističe za Narod.hr bivši ministar zaštite okoliša i energetike izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović, predsjednik kluba Domovinskog pokreta u Skupštini grada Zagreba, o Tomaševićevom novom modelu naplate i odvoza miješanog komunalnog otpada u Zagrebu najavljenome za prvi dan listopada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Dobrović oštro o prodaji Plinare: Ovo je još jedan pokazatelj neobično slabe kapacitiranosti zagrebačke vlasti
> Dobrović (DP): Zagreb je u kaotičnom stanju – što je sa sortirnicama i kompostiranjem?

Dobrović je na sjednici Gradske skupštine krajem lipnja upozorio da je ovo stanje koje ide iz lošeg u lošije i da se zaista boji da Zagreb srlja u kaotičnu situaciju, komentirajući probleme vezane za otpad u metropoli. Nekadašnji ministar zaštite okoliša u replici na prijedlog Grada o produljenju roka za primjenu novog modela za otpad oštro je i koncizno kritizirao način na koji nova ekstremno lijeva vlast njime gospodari.

U razgovoru za Narod.hr ocjenjuje da je glavni problem Tomaševićeve vlasti zatvorenost i nepovjerenje prema svima koji ne pripadaju istom ideološkom bazenu.

Narod.hr: Hoće li Zagreb, prema najavama, do 1. listopada dobiti novi model odvoza i naplate otpada?

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Prema najavama, gradska uprava i dalje namjerava od 1. listopada krenuti s novim načinom prikupljanja i naplate usluge odvoza otpada, međutim cijeli gradski sustav je vrlo daleko od spremnosti za takvu promjenu. Naime, ova promjena nije radi promjene nego bi trebala stvoriti preduvjete za kružno gospodarenje otpadom u kojem se iz svake otpadne tvari i predmeta nastoji izvući neka korist i primjena. To znači da promjena uključuje puno više od smještaja bokseva za posude i distribucije vrećica na što je administracija jedino usredotočena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobro pripremljena reforma sustava u smjeru kružnog gospodarenja otpadom bi uz uklanjanja posuda s ulice i novog modela naplate morala obavezno uključiti izgradnju onog što u Zagrebu kronično nedostaje – ekološke infrastrukture. Novi način naplate stimulira odvojeno prikupljanje te je za očekivati pojačane količine odvojeno prikupljenog biootpada i suhih reciklabilnih tvari.

Takav rezultat je poželjan, ali ako nemate sortirnicu za konverziju odvojenih reciklabilnih tvari u tržišno definiranu sekundarnu sirovinu te dovoljne kapacitete kompostiranja za prikupljeni biootpad, rezultat će biti suprotan – neefikasnost, dodatni troškovi, još jedno razočarenje i nepovjerenje korisnika, sve skupa još gore kaotično stanje s otpadom. O tome bi se barem u Zagrebu trebalo nešto znati nakon iskustva s uvođenjem odvojenog prikupljanja bez vlastite infrastrukture, odnosno pukim oslanjanjem na tržište, koje je u ovom sektoru zbog raznih okolnosti prilično monopolizirano a onda i skupo. Stoga, u ovim okolnostima, od 1. listopada Zagreb ne može dobiti ništa dobroga, a jedino razumno rješenje je odgoda i sveobuhvatna priprema sustava u trajanju od više mjeseci.

Narod.hr: Ima li Zagreb i okolica tvrtke postrojenja, industriju za preradu biootpada, papira, plastike i odlagalište – zbrinjavanje komunalnog otpada? Ako da, zašto to ne funkcionira?

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Tvrtki i postrojenja zainteresiranih za pojedine vrste otpada oko Zagreba ima, što je jako dobro jer bez njih nema kružnog gospodarenja otpadom. Međutim, komunalni sustav Grada Zagreba trenutno nije ni blizu iskoristio sve mogućnosti ovog gospodarskog sektora u razvoju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razlozi za to su primarno zbog neurednog sustava prikupljanja, nepostojanja sortirnice i neefikasne mreže reciklažnih dvorišta. U grubo, umjesto sortiranih sekundarnih sirovina, previše je pomiješanog otpada, odnosno smeća koje onda završava na odlagalištu. Osim izgradnje sortirnice, najveći pomak na bolje bi se napravio kroz drugačije postupanje s biootpadom koje sada stvara najviše problema i šteta. Kompostiranje kao dostupno, jednostavno i u hrvatskoj praksi već dokazano rješenje ima važnu usputnu korist, a to je bitno bolja kvaliteta i veća iskoristivost suhih reciklabilnih tvari.

Narod.hr: Jesu li čelni ljudi hrvatske metropole, deklarativno zagovornici zelenih politika, svjesni nasušne potrebe da takve važne oblasti kao što je zbrinjavanje otpada milijunskog grada vode i upravljaju vrsni znalci, prirodnjaci, inženjeri, stručnjaci kojima je organizacija, sortiranje po njihovoj naravi razvijeno do te mjere da im je to čak hobi?

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Čelni ljudi Grada Zagreba, unatoč očekivanjima za sada nisu pokazali sposobnost za upravljanje ovim složenim sustavom gospodarenja otpadom. Očito je da možda dobar dojam na razini kritike, protesta i raznih performansa u okviru civilnog društva nisu garancija za kvalitetno djelovanje u stvarnom svijetu sa stvarnim problemima i konkretnim rješenjima. Mislim da je glavni problem zatvorenost i nepovjerenje prema svima koji ne pripadaju istom ideološkom bazenu, što je posve protivno njihovoj deklariranoj otvorenosti. Što je najbolje, dobar i efikasan komunalni sustav je u interesu svih bez obzira na bilo koju pripadnost. Stoga, ta se svjesnost još ne nazire pa će ovakvo lutanje očito još potrajati.

Narod.hr: Bi li ministar zaštite okoliša i energetike trebao ima vodeću ulogu i ključnu riječ u postavljanju kadra u Zagrebačkom holdingu kako bi suradnja ministra i vodećih ljudi Holdinga polučila dobrim rješenjima gorućeg problema i je li u tome ključ problema?

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Ne mislim da je to dobro rješenje, ministar ima svoje nadležnosti i odgovornosti, a čelnici lokalnih samouprava svoje. Čelnik jedinice samouprave ima mandat odabrati ljude za koje smatra da će provoditi zacrtanu politiku u svim sektorima. Time odgovornost za svaki sektorski uspjeh ili neuspjeh pripada čelnoj osobi jedinice lokalne samouprave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovdje postoji opasnost medijskog zamagljivanja i intenzivnog PR-a kojima se skriva nesposobnost i eventualne manipulacije. Zato građani, odnosno birači moraju pažljivo pratiti razne medijske kanale, biti kadri prepoznati što je blef i fasada bez sadržaja, a što postepeni napredak u složenom zadatku. Ako takvih građana ima dovoljno, jednostavno inzistiranje na odgovornosti rješava problem već na sljedećim izborima.

Narod.hr: Koliko kriza oko otpada umanjuje reputaciju Grada Zagreba i tako utječe i stvara dodatne probleme te se reflektira na ostale grane uključujući gospodarstvo, trgovinu, kulturu i slično?

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Sektor gospodarenja otpadom bio je najbolja šansa novoj gradskoj upravi za pokazati sposobnost i dobru namjeru. Upravo ovaj sektor uz brojne afere bio je na niskoj razini pa su mogućnosti poboljšanja iznimno velike te bi svaki korak u dobrom smjeru bio lako prepoznatljiv.

Nadalje, sektor nema ideološku boju, pa je izvrstan za demonstrirati brigu o javnom interesu baš svih građana. Zato u okolnostima kad u ovoj komunalnoj djelatnosti nije u 15 mjeseci napravljeno gotovo ništa, teško da možemo očekivati rezultate na dizanju reputacije Grada Zagreba u drugim sektorima.

Narod.hr: Postoji li način dodatnog uključivanja građana i povećanja ekološke osviještenosti svakog pojedinca i pridaje li se tome dovoljna pozornost u Gradu Zagrebu? Što je sve potrebno da se dodatno poveća građanska osviještenost?

Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović: Bez dobre suradnje građana i grada nije moguće postići učinkovit sustav kružnog gospodarenja otpadom. Smatram da mnogi građani već godinama daju veći doprinos nego što to sustav prihvaća i cijeni te da u stvari kaska za voljom građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S duge strane, prizori divljih odlagališta uz Savu ili u podsljemenskoj zoni govore da ima i onih koji daleko više drže do svoje komocije nego do okoliša. Iako je dobar dio građana već svjestan i odgovoran, za postizanje bolje ekološke osviještenosti građana je potrebna kontinuirana edukacija i pravodobna informacija za svako pitanje. Prije toga je nužan dobro posložen sustav koji ima rješenje za sve legalne komunalne zahtjeve građana.

Za sada se po tom pitanju ne čini dovoljno, a vidjet ćemo kako će najavljena kampanja edukacije izgledati. Nadam se da će program edukacije biti jednostavan i razumljiv, utemeljen na konkretnim primjerima dobrog i lošeg postupanja jasno prikazujući povezane posljedice koje prvo trpi pružatelj usluge, a potom i sustav u cjelini. Na štetu ili korist svih.

*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.