Documenta je u siječnju 2022. godine uputila poziv za preimenovanje daljske ulice koja nosi ime župnika Josipa Astaloša, koji je na službi u Dalju bio do 1943., nazivajući ga ustaškim dužnosnikom. Njega su partizani 1945. osudili na smrt vješanjem. Inicijativa za preimenovanjem ulice i dalje postoji, na čemu posebno inzistira općinski vijećnik Drago Nemet, član Radničke fronte Katarine Pejović. Daljski mještani koji su uvjereni u pravednost župnika Astaloša protive se ovoj inicijativi.
U općini Erdut je na vlasti SDSS u koaliciji s HDZ-om koji za sada nisu donijeli odluku o preimenovanju ulice. Od 2021. godine općinski načelnik Općine Erdut je strojarski tehničar Jugoslav Vesić, inače potpredsjednik Glavnog odbora SDSS-a i član predsjedništva SDSS-a. O Vesiću i drugim visokim dužnosnicima SDSS-a Narod.hr je ranije pisao.
>Što SDSS-ovci na visokim državnim funkcijama govore o Domovinskom ratu?
>1. kolovoza 1991. Dalj – mjesto zločina JNA i lokalnih Srba
Što traži Documenta?
Centar za suočavanje s prošlošću – Documenta u predmetu kojega naziva ”Prijedlog preimenovanja ulica nazvanih po pripadnicima ustaškog pokreta i dužnosnicima NDH” tražila je od Općine Erdut 27. siječnja 2022. godine promjenu imena jedne ulice. Ulica je to koja nosi naziv daljskog župnika Josipa Astaloša kojega su partizani (daljski četnici) objesili 5. kolovoza 1945. u Dalju. Josip Astaloš nije bio pripadnik ustaškog pokreta niti je bio dužnosnik NDH, no Documenta ga tako naziva. I nije prvi put da Documenta proglašava pripadnicima ustaškog pokreta one koji nisu bili po volji komunističkom režimu. Prošle godine su, primjerice, tražili da se preimenuju zagrebačke ulice koje nose imena Vladimira Arka, don Filipa Lukasa i sarajevskog nadbiskupa Ivana Šarića. Njih je Documenta također proglasila ustašama, iako to nisu bili.
>Tko su ljudi koje Grad Zagreb planira maknuti iz imena ulica na inicijativu Documente?
U pismu kojega je Documenta poslala povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta od Općine Erdut traži preimenovanje ulice, jer, tvrde, ”davanje počasti ustaškim dužnosnicima se može shvatiti kao glorifikacija zločinačkog pokreta”. Navode da bi to značilo i osporavanje zločina nad Židovima, Srbima, Romima te političkim neistomišljenicima u vrijeme Drugog svjetskog rata.
”Smatramo da je posve neprimjereno odavati priznanje pripadnicima ustaškog pokreta. Na
suprotstavljanje glorifikaciji zločinačkog režima Nezavisne države Hrvatske sve nas obavezuju i izvorišne osnove Ustava, u koje je upisano utemeljenje hrvatske državnosti nasuprot proglašenju Nezavisne države Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943. ). Svjetski židovski kongres proveo je istraživanje imena ulica i trgova na teritoriju Republike Hrvatske pod naslovom ‘Primjeri povijesnog revizionizma u Hrvatskoj’ na čije rezultate vam skrećemo pažnju”, napisali su među ostalim.
Tko je župnik Josip Astaloš?
Josip Astaloš je rođen 20. listopada 1897. godine, u Osijeku. Školovao se u Osijeku i u Đakovu. Za svećenika je zaređen 1921. u Đakovu. Bio je župnik u Dalju, a zatim u Osijeku. Partizani (daljski četnici) objesili su ga 5. kolovoza 1945. u Dalju, nakon što je osuđen na montiranom sudskom procesu. Njegova beatifikacija još nije pokrenuta, ali zasigurno zauzima mjesto u ”vojsci anonimnih svetaca” kao i bezbrojni drugi mučenici zločinačkog komunističkog režima.
Prema izvješću vlč. Ante Markića, župnika iz Aljmaša prije smaknuća upriličili su mu suđenje kao ”ratnom zločincu”. Pozivali su mještane Dalja, Erduta, Aljmaša, Bijelog Brda i Sarvaša, kako bi prisustvovali tom sramotnom suđenju. Čim se vlč. Astaloš pojavio, pojedini mještani su vikali: ”Smrt Astalošu, ustaši i zločincu!” Na sve izmišljene optužbe, on je samo na kraju rekao: ”Meni je savjest čista, a vi govorite što hoćete!”
>18. rujna 1946. Blaženi Alojzije Stepinac uhićen od komunističke vlasti u vrijeme kad se spremao služiti Svetu misu
”Ja ti opraštam, a neka ti sudi Bog!”
Nakon suđenja vlč. Astaloša su odveli na daljsko nogometno igralište. Mogli su prisustvovati svi koji su željeli njegovo smaknuće. Osuđen je bio na smrt – vješanjem.
Klupicu ispod nogu trebala je skloniti daljska babica, Srpkinja porijeklom. Ona ga je zapravo najviše klevetala da je bio neprijateljski raspoložen prema Srbima. No, ni ona, niti itko drugi nije mogao dokazati da je vlč. Astaloš učinio išta od onoga za što su ga optuživali. Dok je babica sklanjala klupicu, pogledala je prema njemu, a on joj je tada izgovorio ove riječi: ”Ja ti opraštam, a neka ti sudi Bog!” Ona je dugo nakon toga pričala kako ju je to strašno pogodilo jer je očekivala da će ju pljunuti ili izreći neku tešku riječ.
Josip Astaloš je pokopan u jednom kanalu kraj groblja u Dalju. No, ubrzo mu je tijelo iz groba nestalo i do danas nije otkriveno ni gdje je tijelo ni tko ga je odnio.
Više o vlč. Josipu Astalošu možete pročitati na mrežnoj stranici Komunistički zločini.