Izdvajamo neke važne događaje u Zagrebu koji su obilježili 2021.
Promjena vlasti u Zagrebu nakon Bandićeve smrti i dolazak ekstremno lijeve stranke Možemo
Smrt Milana Bandića događaj je koji je obilježio 2021. godinu u glavnom gradu Republike Hrvatske. Izborom Tomislava Tomaševića za gradonačelnika potpuno je promijenjena politička paradigma. Ekstremno lijeva platforma Možemo oko koje su se okupile platforme, inicijative i stranke Zagreb je naš, Za grad, Nova ljevica i Orah u Gradu Zagrebu dobila je većinu glasova birača.
Tomislav Tomašević u svibnju je za gradonačelnika osvojio 45,15% glasova. Nakon što je Tomašević postao gradonačelnik Zagreba, Možemo i SDP dogovorili su podjelu vlasti i političkih funkcija u Zagrebu. Sporazumom o suradnji tih dviju stranaka je dogovorena većina u zagrebačkoj Skupštini.
Zagrebački holding
Nakon što je u lipnju na čelo Zagrebačkog Holdinga Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba i čelnik ekstremno lijeve koalicije Možemo, postavio novog predsjednika Uprave Nikolu Vukovića, zajedno s novim članom Uprave Antom Samodolom, nakon jedva 100 dana opozvao ih je. Ante Samodol nakon tog opozivao izašao je u javnost s optužbama na račun gradonačelnika i njegove ekipe – u svojim navodima ukazao je na nesposobnost gradske vlasti.
> Selak Raspudić: Da je desetina onog što je Samodol rekao istina, imamo velik problem
> Razriješeni Samodol: ‘Velika prijevara u cirkusu u našem gradu!’
Također, uskoro će nova gradska vlast otpustiti oko 500 zaposlenika Zagrebačkog holdinga. Iako Tomašević kaže da otkazi neće biti davani po političkom ključu, s obzirom na dosadašnje postupke gradske vlasti, to nije lako vjerovati.
Na sastanku uprave Holdinga i sindikata u studenome, rečeno je da će ti radnici ići u tzv. program zbrinjavanja koji, prema mišljenju nekih čelnika sindikata, trenutna uprava ne može niti zna napraviti u njihovom sustavu.
Prvo što ih sprečava je kolektivni ugovor, prema kojem se bilo kojem zaposleniku kojeg se otpušta ili je njegovo mjesto ukinuto, mora ponuditi drugo radno mjesto.
– Tu je još i zaštićena grupa radnika – osobe s invaliditetom, bolesni, stariji… koji su se u stanju u kojem jesu našli upravo zbog trenutnog zaposlenja. Programe zbrinjavanja i otkaze nećemo dopustiti, Holding nije Croatia osiguranje da se može odjednom otpuštati nekoliko stotina ljudi – govori čelnik Nezavisnog sindikata Zagrebparkinga Darko Kleinberger, aludirajući pritom na životopis jedne od članice uprave Zagrebačkog holdinga, Matije Subašić-Maras, ujedno i dugogodišnje direktorice ljudskih resursa najstarije osiguravateljske kuće, navodi Večernji list.
Mjera roditelj-odgojitelj
Ono po čemu će gradonačelnik Tomašević svakako ostati upamćen jest njegovo ukidanje uspješne i hvalevrijedne demografske mjere roditelj-odgojitelj.
Riječ je o mjeri kojom je Grad Zagreb nudio naknadu nezaposlenim roditeljima troje ili više djece od kojih najmlađe još nije krenulo u školu. Oni koji su odlučili koristiti mjeru imali su pravo na mjesečnu novčanu pomoć u iznosu od 65 posto prosječne bruto plaće u Zagrebu za prvih osam mjeseci prethodne godine (4.000 kn mjesečno). Riječ je o mjeri kojoj je cilj bio povećati trend broja trećerođene djece.
Od 2016. do 2020. broj Zagrepčanki i Zagrepčana koji su koristili mjeru roditelj odgojitelj povećao se s 99 na 5338. Njome su oni korisnici financijske pomoći (bruto iznos od oko 6800 kuna). Obitelji u kojima majka ili otac imaju status odgojitelja brinu se o 16,200 djece, a u 4 je godine u ovim obiteljima rođeno još 1079 djece.
Tomašević i njegova većina u Skupštini grada Zagreba koju čine SDP, Možemo i predstavnik srpske nacionalne manjine provela je protuzakonito i protuustavno ukidanje mjere roditelj odgojitelj tvrdeći da je ova odlična demografska mjera bila samo veliki financijski trošak. Mjeru koristi više od 5,800 obitelji te više od 21,000 djece.
Mjera roditelja odgajatelja ukida se uz argumente da je bila veliki financijski trošak. Tomašević tvrdi da je demografski učinak dvojben, iako to brojke opovrgavaju. Tvrdi da se u mjeru koja je namijenjena obiteljima s 3 i više djece – dakle kao jedan od ciljeva je imala poticanje parova na treće dijete – uložilo 1,8 milijardi kuna. Iako Tomašević tvrdi da se za taj novac moglo izgraditi 27 vrtića – pitamo se – tko vjeruje da bi se s tim novcem, da nije uložen u tisuće zagrebačkih obitelji – stvarno izgradilo 27 vrtića?
Svoje protivljenje ovakvom postupku gradske vlasti, jasno su iskazale majke odgojiteljice u nizu prosvjeda koji su se održali u Zagrebu.
„Mjera roditelj odgojitelj jasno je definirala uvjete za hrvatske građane, stanovnike Zagreba koji je mogu koristiti. Ti uvjeti su uključivali da žive u Zagrebu najmanje pet godina, da imaju najmanje troje djece, da nisu u radnom odnosu dok se koriste mjerom i da njihova djeca u istom razdoblju ne pohađaju vrtić. Mi smo sve svoje obaveze ispunili. Očekujemo da institucije hrvatske države, uključujući Ministarstvo pravosuđa i uprave, zaštite naše legitimno očekivanje da i Grad Zagreb ispoštuje svoje obaveze prema nama“, izjavila je na jednom od prosvjeda predsjednica Hrvatske udruge roditelja odgojitelja, Ana Marija Berbić Lacko.
> Evo zašto je ukidanje mjere roditelj odgojitelj – protuustavno i protuzakonito!
Problemi s glomaznim otpadom
Krajem srpnja i početkom kolovoza glomazni se otpad u Gradu Zagrebu prestao odvoziti, a bila su puna i sva reciklažna dvorišta. Problem je nastao tjedan dana nakon što su istekli ugovori s tvrtkom Ce-za-r, koja je dio C.I.O.S. grupe poduzetnika Petra Pripuza, vrijedni sto milijuna kuna za zbrinjavanje glomaznog otpada, čime je grad ostao bez deponija. Iz holdinga su tada rekli da je u tijeku reorganizacija odvoza glomaznog otpada.
“Spremni smo i nudimo novoj gradskoj upravi Zagreba da bez ikakve naknade, besplatno, privremeno skladištimo prikupljeni glomazni otpad u reciklažnom centru tvrtke Ce-za-r dok Grad Zagreb ne zaključi postupak javne nabave i odabere novog oporabitelja”, kazali su iz Pripuzove tvrtke, ali Tomašević se na taj prijedlog oglušio.
Umjesto toga gradonačelnik je isti dogovor sklopio s tvrtkom Unija Nova.
Ranije je Tomašević negirao da se u Gradu Zagrebu prestao odvoziti krupni otpad, a zatim drugom prilikom priznao problem rekavši da je u tijeku natječaj. Onda je taj natječaj poništio, pa kazao da je već raspisan natječaj za drobilice koje će biti kupljene europskim novcem, no dok on ne bude gotov Zagreb će unajmiti drobilicu. Na kraju je krizu oko neodvoženja glomaznog otpada odlučio riješiti na način da ga “privremeno” smjesti u Sesvetski Kraljevec.
Dr. Richter ravnatelj Srebrnjaka
U ovoj godini nastavio se problem dječje bolnice Srebrnjak. Bolnica je bez ravnatelja od 2019. kada je, za vrijeme Bandićeve vlasti, naprasno smijenjen dotadašnji ravnatelj Boro Nogalo.
Nakon dolaska Tomaševića imenovan je novi ravnatelj, ali je uskoro gradska vlast izvršila veliki pritisak na njega.
Prim. dr. sc. Darko Richter, koji je nakon pritiska i medijskog huškanja objavio da se povlači iz postupka natjecanja za položaj ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak, promijenio je mišljenje, te se javio novom Upravnom vijeću kako bi doznao kada može potpisati ugovor za četverogodišnji mandat kao novoizabrani ravnatelj bolnice.
Dr. Darka Richtera je, podsjetimo, u listopadu Upravno vijeće Dječje bolnice Srebrnjak izabralo za novog ravnatelja, a nakon tog izbora uslijedili su medijski napadi. U napadima su prednjačile Novosti Pupovčevog SNV-a. Dr. Richter također je objavio da su članovi Upravnog vijeća koje je imenovao Grad, od njega tijekom procesa izbora za ravnatelja tražili da ne sudjeluje u Hodu za život kao i da ne istupa javno, već da svoje istupe koordinira s glasnogovornikom Gradske uprave.
> Pupovčeve ‘Novosti’ priznale da su lažno prenijele dr. Richtera
Upravno vijeće je donijelo odluku o izboru dr. Richtera. Zatim su dali ostavke ili ih Tomašević smijenio. A sam dr. Richter povukao se iz izbornog procesa.
