Dok Plenković ‘ne može’ povećati plaće nastavnika – nalazi novac za Pupovčeve Novosti, velik broj zastupnika, projekte ministrice Divjak…

Foto: fah

Sindikati nastavnog osoblja prosvjeduju tražeći od Vlade Andreja Plenkovića da poveća koeficijente na plaću visokoobrazovanih u školstvu. Naime, sindikati argumentiraju kako oni s visokom stručnom spremom u prosvjeti imaju jedan od najnižih koeficijenata za razliku od ostalih s VSS u državnoj i javnoj službi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer Andrej Plenković tvrdi kako za povećanje koeficijenata nema novaca, jer bi udovoljavanje svim zahtjevima dovelo do eksplozije sustava. Istovremeno, Plenković odbijajući povećanje koeficijenta za 6,11 posto, nudi povećanje osnovice od 10 posto koje su sindikati referendumom odbili.

Međutim, kako je otkriveno iz arhive Narodnih novina, Plenkovićeva Vlada osam je puta mijenjala Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, dvaput je mijenjala istovrsnu uredbu za državnu službu, a donijela je i novu uredbu za zaposlenike Državnog inspektorata. uz navedeno, Vlada je u veljači izmijenila Uredbu o plaćama, dodacima i naknadama u službi vanjskih poslova gdje glasnogovornik ima koeficijent od 3,2, a nastavnici podsjetimo – 1,325.

Isto tako, dok Plenkovićeva Vlada ne nalazi resurse za poboljšanje stanja u školstvu, unatoč tome što se resorna ministrica hvali navodno najvećom reformom obrazovanja – Plenkovićeva Vlada nalazi resurse za mnoge druge stvari, koje možda nisu nužne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izdvajanje milijuna za Pupovčeve Novosti

Vlada Andreja Plenkovića na godišnjoj razini dodjeljuje oko 3 milijuna kuna proračunskog novca Srpskom narodnom vijeću za tiskanje tjednika Novosti, iako je udruga U ime obitelji ozbiljno upozoravala na zloupotrebe još 2017. godine.

>Novosti posvećene Jugoslaviji – izdale “Yubilej”: Među autorima Budimir Lončar, Teršelić, Jović..

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Novosti nominirane za nagradu organizacije koju financira Soros: UiO upozoravala na zlouporabu proračunskog novca

Naime, riječ o tjedniku navodno namijenjenom srpskoj manjini u Hrvatskoj, u kojem se redovito objavljuju članci i naslovnice koji su primjer izražavanja netolerancije prema većinskom hrvatskom stanovništvu. Inače, udruga U ime obitelji podnijela je prijavu protiv Milorada Pupovca, jer je kao član Savjeta za nacionalne manjine sudjelovao u donošenju odluke o dodjeli sredstava (većih od 3 milijuna kuna) iz državnog proračuna Srpskom narodnom vijeću, čiji je on predsjednik.

Foto: U ime obitelji

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u veljači je donijelo odluku da je saborski zastupnik Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a prekršio Zakon o sukobu interesa jer se kao član Savjeta za nacionalne manjine 5. svibnja 2016. nije izuzeo od glasovanja na sjednici Savjeta na kojoj je donijeta odluka o rasporedu proračunskih sredstava, među inim, i Srpskom narodnom vijeću (SNV), kojem je ujedno i predsjednik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz pomoć Kuščevića odbio smanjiti broj zastupnika u Saboru

Uz povećanje stranačkog novca, Plenković se čvrsto opirao promijeni izbornog zakona, iako je građanska inicijativa Narod odlučuje 2018. godine prikupila 405.342 valjanih potpisa za prvo referendumsko pitanje o promjeni izbornog sustava te 407.469 valjanih potpisa za drugo referendumsko pitanje koje se odnosi na to da zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Hrvatskoga sabora, osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna – 10 posto više od potrebnog broja.

Tako je bivši ministar uprave Lovro Kuščević osnovao povjerenstvo za provjeru broja i vjerodostojnosti potpisa za referendum, koji je provjeru završio tek 4 mjeseca kasnije, a od danas nije jasno po kojim je kriterijima odbačeno preko 30.000 potpisa za oba pitanja pod izlikom da su nečitki čime je referendum onemogućen.

“Imamo dokaz da je Povjerenstvo ministra Kuščevića uništilo kontrolne liste, na temelju kojih se moglo vidjeti zašto su pojedini potpisi ocijenjeni kao nevažeći”, rekla je Natalija Kanački, članica Organizacijskog odbora građanske inicijative Narod odlučuje na konferenciji za medije ispred Sabora u veljači. Objasnila je da im je Terezija Marić, predsjednica Kuščevićevog Povjerenstva, rekla da je rezačem papira uništila kontrolne liste, a dokaz o uništenju lista zabilježen je na 4. stranici zapisnika koji su svi članovi Povjerenstva potpisali, o čemu je GI Narod odlučuje izvijestila javnost i Ustavni sud koji do danas uopće nije razmotrio dopis inicijative.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kontrolne liste sadrže podatke o svim potpisima koji su proglašeni nevažećima – ime i prezime, OIB, razlog zašto je pojedini potpis ocijenjen kao nevažeći i lokaciju takvog potpisa u potpisnoj knjizi. Međutim, ne možemo znati zašto je pojedini potpis odbačen jer su kontrolne liste s dokazima uništene. Zato su sve Kuščevićeve priče da smo mi odbili pregledati potpise laž. Mi smo tražili te liste da ih pregledamo, ja sam na sastanku u Apisu to tražila, da vidimo zbog čega su diskvalificirani potpisi, oni su rekli da su kontrolne liste uništene i da nam ih ne mogu dati da ih pregledamo”, istaknula je tada Kanački.

Inače, prema pregledu troškova rada objavljenom na stranicama Sabora, zastupnici 9. saziva Hrvatskog sabora koštali su državni proračun u prvih pola godine čak 5,1 milijun kuna, u što nije uključen iznos koji dobivaju za plaće.

Naime, uz zastupničke plaće čiji je iznos u prvih pola godine otprilike 14 milijuna kuna te uz mjesečne naknade koje stranke dobivaju za svakog saborskog zastupnika čiji je ukupni iznos u prvih pola godine otprilike 30 milijuna kuna, saborski zastupnici imaju pravo na pokrivanje različitih troškova koji su povezani s obavljanjem njihove dužnosti pa su u gore navedenu cifru uključeni troškovi zastupničkog paušala, naknade za odvojeni život, službenog stana, dnevnica i prijevoza.

Građanska inicijativa Narod odlučuje kao jednu od mjera ponudila je upravo smanjenje broja zastupnika za 25%, tj. s trenutno maksimalnih 160 na maksimalno 120, odnosno na raspon od 100 do 120 zastupnika.

Škola za život – projekt od 3,5 milijarde kuna?

Plenković nije spreman povećati koeficijente nastavnicima, ali je zato branio projekte svoje koalicijske partnerice iz HNS-a, ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.

Primjerice, iako je projekt Škola za život formalno zaživio tek u vrijeme Plenkovićeve Vlade, riječ je o projektu započetom u vrijeme Vlade Zorana Milanovića i tadašnjeg ministra obrazovanja Vedrana Mornara, vrijednom oko 3,5 milijarde kuna, navodi novinar i kolumnist Ivica Šola.

>Dok Plenković i Divjak uvode tablete, najbolje škole u Sydneyu vraćaju tiskane udžbenike jer digitalni ometaju učenje

On je zabilježio i kako se ministar Mornar “Kao poznavatelj trgovine informatičkom opremom i uz blagoslov multinacionalki razbacao se po Aziji, pa pokreće projekt e-Škole, koji Milanović i Mornar proglašavaju nacionalnim projektom uz neviđenu propagandu u medijima. Isto je Mornar govorio što i danas ministrica Divjak, o zamjeni udžbenika tabletima, a sve pod parolom za lakše torbe”, pisao je Šola dodajući “I evo vam udruživanja i sukoba interesa koji je započet s Mornarom, a nastavljen s Divjakicom: Ministar Mornar kao prvog projektnog partnera u projektu e-Škole izabrao je Fakultet organizacije i informatike (FOI) iz Varaždina, a partnerica voditeljica tog unosnog posla bila je današnja ministrica Blaženka Divjak”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.