Dolenec ponovno iznosi netočne brojke: Skoro 4 tisuće djece ostalo je bez vrtića

dolenec
Foto: Grad Zagreb, istock by Getty Images

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec (Možemo) pohvalila se smanjenjem broja neupisane djece u vrtiće za 40 posto. Pritom je navela brojku od 1917 neupisane djece, iako je ta brojka, ako se dodaju djeca koja su samo zbog dobi otpala s liste, znatno veća i penje se na 3813. Ako se pogledaju i ranije brojke, jasno je kako je vrtićki kapacitet povećan tek za oko 500 mjesta od prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Dolenec tvrdi da se smanjio broj neupisane djece u vrtiće, lani je tvrdila isto

Neupisanih nije 1917 već 3813

Dolenec se i ove godine poslužila trikom od prije dvije godine. Navela je broj zahtjeva, odmah odbacila ‘nevažeće’ zahtjeve i od 9603 zahtjeva koja su valjana, a upisano 7686 djece dobila brojku od 1917 neupisane djece.

No, realno bi bilo pogledati ukupan broj zahtjeva, koji je 11499 i od njega oduzeti 7686 upisane djece, s čime dobijemo 3813 neupisane djece. Tj. zbroj ‘nevažećih’ i onih važećih koji su ostali neupisani.

Njeno objašnjenje kako brojku 1896 čine zahtjevi čija djeca prije rujna neće navršiti jednu godinu nema smisla. Naime, svako će to dijete kad krene pedagoška godina, u rujnu, listopadu ili studenome trebati smještaj u vrtiću, a neće biti novih natječaja na koje bi se mogli prijaviti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Berbić Lacko: Dolenec iznijela neistine – broj djece neupisane u vrtić oko 4000, a mogao je biti i 10.000

 

Tablica i grafikon prikazuju rezultate ovogodišnjih upisa u usporedbi s periodom od 2019. godine.

Osim toga, prema tablici dostupnoj na stranicama Grada Zagreba, broj ukupnih zahtjeva od 2019. godine do 2023. povećao se za 5000, a broj upisane djece za 1692(bez žalbi).

Prema istoj tablici je broj neupisane djece 2019. bio 839, a prošle godine on je bio 3180. Ako pogledamo prošlu godinu, broj neupisane djece koje je Dolenec iznosila je 3180, a realan broj je zapravo bio 5120.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, ako usporedimo broj upisane djece prošle i ove godine, vidljivo je da je vrtićki kapacitet povećan tek za oko 500 mjesta.

Što je sve rekla Dolenec?

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec objavila je inicijalne rezultate upisa u vrtiće u Gradu Zagrebu za pedagošku godinu 2024./2025.

“Pristiglo je ukupno 11499 zahtjeva, što je jako velik interes. 1896 roditelja prijavilo je djecu prije vremena, prije no što u rujnu navrše jednu godinu. Stoga su ukupno 9603 zahtjeva bila valjana. Od tog broja upisano je 7686 djece, a 1917 djece nije upisano u vrtiće”, rekla je Danijela Dolenec na početku konferencije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema njezinim je tvrdnjama prošle godine upisano 7140, a neupisane djece je bilo 3180 djece. Da je ta informacija točna, a nije, to bi značilo kako je 40 posto manje djece nego lani ostalo bez vrtića.

Nabrojala je kako je u utorak i Ivanjoj Reci otvoren jedan novi vrtić, a do kraja godine bit će otvoreno još pet vrtića, pa će se djeca koja su sada ostala bez mjesta upisivati redom u te vrtiće.

> Dolenec priznala: U vrtićima nema mjesta za 4.622 djece i to bez 6.000 djece iz obitelji roditelja odgojitelja

Dodavši kako sada teku upisi u privatne i vjerske vrtiće u koje će biti upisano još oko 1500 djece, zaključila je kako će to osigurati da će gotovo sva djeca imati svoje mjesto od jeseni.

“Izvjesno je da će sva djeca biti upisana”, naglasila je i ponovila kako je riječ o inicijalnim brojkama, a konačne će brojke biti poznate 10. srpnja nakon roka za prigovor. Očekuje da će tada biti upisano još dvjestotinjak djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Trostruko je veći broj prijava djece koja su već upisana u privatne vrtiće, njih 1402”, kazala je Dolenec i spomenula kako je ove godine 667 zahtjeva za upisom djece koja dolaze iz mjere roditelj odgojitelj i da se taj broj smanjuje u odnosu na prošlu godinu. Također, 35 posto je zahtjeva više za upisom djece s teškoćama u razvoju.

Grad Zagreb na svojim stranicama iznosi još neke podatke.

“Udio prijava za jaslice i dalje raste – prošle je godine činio 71% svih zahtjeva, dok ove godine udio prijava za jaslice čini 75%. Djecu korisnika mjere roditelj odgojitelj smo, kao što smo očekivali, doista najvećim dijelom uključili u sustav vrtića prošle godine, kada smo imali 1.537 zahtjeva za upisom, u usporedbi s 677 zahtjeva ove godine (smanjenje od 56%). Što se pak tiče uključivanja djece s teškoćama u razvoju u gradske vrtiće, ove godine imamo 35% više zahtjeva za upisom nego prošle godine. Sa zadovoljstvom izvještavamo da smo, u skladu s Akcijskim planom za unapređenje sustava potpore inkluzivnom obrazovanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u Gradu Zagrebu 2023.-2025., ove godine upisali 47% više djece s teškoćama u razvoju”, ističe se na stranicama Grada.

Dolenec i ranije umanjivala brojke

Dogradonačelnica grada Zagreba Danijela Dolenec i ranije je na sličan način kao i ove godine predstavljala brojke.

Grad Zagreb također je 2022. tvrdio kako će u vrtićima biti dovoljno mjesta za svu djecu koja će, nakon što im roditelji izgube dosadašnji status roditelja odgojitelja i budu primorani vratiti se na posao. Kako su navodili HURO, UiO i GI “U djeci je budućnost” u svom priopćenju, roditelji odgojitelji brinuli su se za oko 6000 djece vrtiće dobi. Mjesta u vrtićima nije bilo ni za djecu roditelja koji nisu bili obuhvaćeni mjerom roditelj odgojitelj.

Podsjetimo, odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske iz 2023. dato je zeleno svjetlo odluci zagrebačke gradske vlasti iz rujna 2022. da postupno ukine demografsku mjeru roditelj odgojitelj, koju je prethodno uveo pokojni gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić. Ova odluka Ustavnog suda RH najprije je objavljena u članku Jutarnjeg lista, autorice Ivanke Tome, a prije nego je obznanjena strankama koje su sudjelovale u sudskom postupku. Takvo curenje informacija, i to na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, pokazuje stanje u hrvatskom pravosuđu.

> UiO o odluci USUD-a o ukidanju mjere roditelj odgojitelj: Evo koje će daljnje korake poduzeti

Odlukom Ustavnog suda RH prihvaćena je odluka Grada Zagreba o izmjenama demografske mjere Roditelj odgojitelj. Grad Zagreb je na sjednici 9. prosinca 2021. godine odlučio da se novčana pomoć ”majkama odgojiteljicama” isplaćuje mjesečno i to do 30. travnja 2022. u iznosu 65 % prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje I. – VIII. mjesec prethodne godine, a od 1. svibnja 2022. u iznosu od 1.000,00 kuna neto.

Nadalje odlučeno je da novčana pomoć prestaje posljednjeg dana u mjesecu u kojem je dijete za koje je ostvarena novčana pomoć navršilo 7 godina, zatim posljednjeg dana u mjesecu u kojem je odjavljeno prebivalište ili u kojem je evidentiran privremeni odlazak iz Republike Hrvatske korisnika ili djeteta za koje se ostvaruje novčana pomoć, te posljednjeg dana u mjesecu u kojem su dijete za koje je ostvarena novčana pomoć i ostala djeca mlađa od tri godine upisana u redoviti program predškolskog odgoja i obrazovanja. Korisnicima novčane pomoći čije je dijete za koje je ostvarena novčana pomoć, do stupanja na snagu ove odluke, navršilo 7 godina, novčana pomoć prestaje stupanjem na snagu ove odluke (1. svibnja 2022. godine).

Što je tražila UiO?

Udruga U ime obitelji pozvala je prije toga Ustavni sud da donese odluku o obiteljima roditelja odgojitelja sukladno svojim ustavnim obvezama. Ustavni sud krajem listopada nije donio odluku o ustavnosti odluke Visokog upravnog suda RH, tako da je konačna odluka trebala biti donesena od strane svih sudaca Ustavnog suda.

Udruga U ime obitelji i stotine podnositelja Ustavnom sudu RH još su 16. travnja 2023. podnijeli ustavnu tužbu odnosno zahtjev za ocjenu ustavnosti postupanja kako Visokog upravnog suda RH tako i Grad Zagreba. Visoki upravni sud odbio je argumentaciju udruge predane u zahtjevu za legalnost odluke Grada Zagreba i skupštinske većine o ukidanju mjere roditelj odgojitelj i kompenzacijskim mjerama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.