Donosimo izračun: Koliko bi mandata osvojili DP i Most da su na izbore izašli zajedno

Koaliranje stranaka po ideološkom profilu desnijih od HDZ-a konstantna je tema još od neovisnosti RH. Tako je bilo i pred ove izbore, a u središtu takve kombinatorike bili su Domovinski pokret i Most. Zagovornici koaliranja na desnici tvrdili su da u sinergiji mogu maksimizirati izborne rezultate i postati nezaobilazan faktor buduće vlasti. Ipak, kao i toliko puta dosad do koaliranja i stvaranja jakog desno-suverenističkog bloka koji bi zajedno izašao na izbore nije došlo. Ne ulazeći u razloge takvog scenarija, napravili smo analizu koliko je mandata tim potezom “promaklo” iz ruku desnice. Analizu smo bazirali na čisto matematičkim metodama i D’Hondtovoj metodi, dok smo sinergijski učinak, koji je vjerojatno još i bitniji, zanemarili zbog nedostatka mjerljivih parametara takvog učinka.

>HDZ bez SDSS-a? Stier progovorio o koaliciji s DP-om i žestoko kritizirao Pupovca

Rezultati izbora da su DP i Most na izbore izašli zajedno

Na proteklim parlamentarnim izborima Domovinski pokret osvojio je 14 mandata čime se etablirao kao treća po redu snaga u RH. Most je u koaliciji s Hrvatskim Suverenistima također ostvario solidan rezultat i 11 mandata. Analizirajući stanje po izbornim jedinicama i pukim matematičkim zbrajanjem glasova DP-a i Mosta te potom preračunavanjem pomoću D’Hondtove metode glasova u mandate došli smo do sljedećih rezultata:

DP i Most odvojeno

HDZ 61, SDP 42, DP 14, Most 11, Možemo 10, IDS 2, NPS 2, Fokus 1

DP i Most zajedno

HDZ 59, SDP 41, DP+Most 28, Možemo 10, IDS 2, NPS 2, Fokus

Iz navedenih rezultata vidljivo je da bi se koalicija DP-u i Mostu isplatila s ukupno tri mandata više u odnosu na ostvarene. Dodatni mandati bi se dobili nauštrb HDZ-a (1. i 3. izborna jedinica) i SDP-a (6. izborna jedinica).

>Ima li Možemo razloga za slavlje? U Zagrebu su dobili trećinu glasova manje nego 2021.

Izračun po izbornim jedinicama

1. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 5, SDP 4, Možemo 3, DP 1, Most 1

DP i Most zajedno

HDZ 4, SDP 4, Možemo 3, DP+Most 3

+1 DP+Most
-1 HDZ

2. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 6, SDP 4, DP 2, Most 1, Možemo 1

DP i Most zajedno

HDZ 6, SDP 4, DP+Most 3, Možemo 1

NEMA RAZLIKE

>Ivan Penava ponovio: Suradnja sa svima osim sa SDSS i Možemo je moguća

3. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

SDP 6, HDZ 5, NPS 2, Možemo 1

DP i Most zajedno

SDP 6, HDZ 4, NPS 2, DP+Most 1, Možemo 1

+1 DP+Most
-1 HDZ

4. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 7, SDP 4, DP 2, Most 1

DP i Most zajedno

HDZ 7, SDP 4, DP+Most 3

NEMA RAZLIKE

5. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 7, SDP 3, DP 3, Most 1

DP i Most zajedno

HDZ 7, DP+Most 4, SDP 3

NEMA RAZLIKE

>Grmoja nikad jasniji: Poziva Domovinski pokret na razgovor o vladi bez Možemo i SDSS-a

6. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 4, SDP 4, Možemo 3, Most 1, DP 1, Fokus 1

DP i Most zajedno

HDZ 4, SDP 3, DP+Most 3, Možemo 3, Fokus 1

+1 DP+Most
-1 SDP

7. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 7, SDP 4, DP 1, Možemo 1, Most 1

DP i Most zajedno

HDZ 7, SDP 4, DP+Most 2, Možemo 1

NEMA RAZLIKE

8. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

SDP 6, HDZ 4, IDS 2, Možemo 1, Most 1

DP i Most zajedno

SDP 6, HDZ 4, IDS 2, Možemo 1, DP+Most 1

NEMA RAZLIKE

>DHondtova metoda: Što donosi koaliranje na desnici, a što na ljevici?

9. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 7, SDP 3, Most 2, DP 2

DP i Most zajedno

HDZ 7, DP+Most 4, SDP 3

NEMA RAZLIKE

10. Izborna jedinica

DP i Most odvojeno

HDZ 6, SDP 4, Most 2, DP 2

DP i Most zajedno

HDZ 6, SDP 4, DP+Most 4

NEMA RAZLIKE

Što je D’ Hondtova metoda

Namjera svakog razmjernog izbornog sustava je što zornije preslikavanje glasova birača u mandate u parlamentu. To po političkoj teoriji dovodi do fragmentiranog sastava zakonodavnog tijela s mnoštvom stranaka koje u međusobnom dogovoru, u pravilu, stvaraju koalicijske vlade. S druge strane tendencija većinskih izbornih sustava je osiguravanje stabilnih jednostranačkih vlada i ulazak malog broja stranaka u parlament.

Jedna od najpopularnijih metoda preračunavanja glasova u mandate je D’Hondtova metoda. Ona se koristi u mnogim zemljama poput Argentine, Austrije, Bugarske, Mađarske, Nizozemske, Španjolske, Srbije, Turske…

>Novi izbori  isti zakon: Osam manjinaca opet će krojiti sudbinu cijele Hrvatske?!

Suprotno uvriježenom mišljenju D’Hondtova metoda računa se vrlo jednostavno. Važno je odrediti broj mandata koji se dijele u izbornoj jedinici (razmjernost je bolja što je broj mandata u jednoj izbornoj jedinici veći) i zakonski izborni prag. U Hrvatskoj se u svakoj od deset izbornih jedinica izabire 14 kandidata uz zakonski izborni prag od 5%.

Stranke ispod zakonskog praga ne ulaze u raspodjelu mandata te njihovi glasovi “propadaju” no, suprotno učestalom medijskom narativu, ne prelijevaju se najjačoj stranci.

Računanje glasova u mandate po D’Hondtovoj metodi računa se tako da se broj glasova koje je pojedina lista osvojila dijeli s brojevima od 1 do 14 odnosno od 1 do broja koji označava ukupan broj mandata u određenoj izbornoj jedinici. Količnici se potom poredaju po veličini i najvećih 14 označavaju osvojene mandate.

>Strani mediji o izborima: Penava je kingmaker;; HDZ oslabljen, Milanović kao hrvatski Trump

Izvor: narod.hr