Koaliranje stranaka po ideološkom profilu desnijih od HDZ-a konstantna je tema još od neovisnosti RH. Tako je bilo i pred ove izbore, a u središtu takve kombinatorike bili su Domovinski pokret i Most. Zagovornici koaliranja na desnici tvrdili su da u sinergiji mogu maksimizirati izborne rezultate i postati nezaobilazan faktor buduće vlasti. Ipak, kao i toliko puta dosad do koaliranja i stvaranja jakog desno-suverenističkog bloka koji bi zajedno izašao na izbore nije došlo. Ne ulazeći u razloge takvog scenarija, napravili smo analizu koliko je mandata tim potezom “promaklo” iz ruku desnice. Analizu smo bazirali na čisto matematičkim metodama i D’Hondtovoj metodi, dok smo sinergijski učinak, koji je vjerojatno još i bitniji, zanemarili zbog nedostatka mjerljivih parametara takvog učinka.
>HDZ bez SDSS-a? Stier progovorio o koaliciji s DP-om i žestoko kritizirao Pupovca
Rezultati izbora da su DP i Most na izbore izašli zajedno
Na proteklim parlamentarnim izborima Domovinski pokret osvojio je 14 mandata čime se etablirao kao treća po redu snaga u RH. Most je u koaliciji s Hrvatskim Suverenistima također ostvario solidan rezultat i 11 mandata. Analizirajući stanje po izbornim jedinicama i pukim matematičkim zbrajanjem glasova DP-a i Mosta te potom preračunavanjem pomoću D’Hondtove metode glasova u mandate došli smo do sljedećih rezultata:
DP i Most odvojeno
HDZ 61, SDP 42, DP 14, Most 11, Možemo 10, IDS 2, NPS 2, Fokus 1
DP i Most zajedno
HDZ 59, SDP 41, DP+Most 28, Možemo 10, IDS 2, NPS 2, Fokus
Iz navedenih rezultata vidljivo je da bi se koalicija DP-u i Mostu isplatila s ukupno tri mandata više u odnosu na ostvarene. Dodatni mandati bi se dobili nauštrb HDZ-a (1. i 3. izborna jedinica) i SDP-a (6. izborna jedinica).
>Ima li Možemo razloga za slavlje? U Zagrebu su dobili trećinu glasova manje nego 2021.
Izračun po izbornim jedinicama
1. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 5, SDP 4, Možemo 3, DP 1, Most 1
DP i Most zajedno
HDZ 4, SDP 4, Možemo 3, DP+Most 3
+1 DP+Most
-1 HDZ
2. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 6, SDP 4, DP 2, Most 1, Možemo 1
DP i Most zajedno
HDZ 6, SDP 4, DP+Most 3, Možemo 1
NEMA RAZLIKE
>Ivan Penava ponovio: Suradnja sa svima osim sa SDSS i Možemo je moguća
3. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
SDP 6, HDZ 5, NPS 2, Možemo 1
DP i Most zajedno
SDP 6, HDZ 4, NPS 2, DP+Most 1, Možemo 1
+1 DP+Most
-1 HDZ
4. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 7, SDP 4, DP 2, Most 1
DP i Most zajedno
HDZ 7, SDP 4, DP+Most 3
NEMA RAZLIKE
5. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 7, SDP 3, DP 3, Most 1
DP i Most zajedno
HDZ 7, DP+Most 4, SDP 3
NEMA RAZLIKE
>Grmoja nikad jasniji: Poziva Domovinski pokret na razgovor o vladi bez Možemo i SDSS-a
6. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 4, SDP 4, Možemo 3, Most 1, DP 1, Fokus 1
DP i Most zajedno
HDZ 4, SDP 3, DP+Most 3, Možemo 3, Fokus 1
+1 DP+Most
-1 SDP
7. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 7, SDP 4, DP 1, Možemo 1, Most 1
DP i Most zajedno
HDZ 7, SDP 4, DP+Most 2, Možemo 1
NEMA RAZLIKE
8. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
SDP 6, HDZ 4, IDS 2, Možemo 1, Most 1
DP i Most zajedno
SDP 6, HDZ 4, IDS 2, Možemo 1, DP+Most 1
NEMA RAZLIKE
>DHondtova metoda: Što donosi koaliranje na desnici, a što na ljevici?
9. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 7, SDP 3, Most 2, DP 2
DP i Most zajedno
HDZ 7, DP+Most 4, SDP 3
NEMA RAZLIKE
10. Izborna jedinica
DP i Most odvojeno
HDZ 6, SDP 4, Most 2, DP 2
DP i Most zajedno
HDZ 6, SDP 4, DP+Most 4
NEMA RAZLIKE
Što je D’ Hondtova metoda
Namjera svakog razmjernog izbornog sustava je što zornije preslikavanje glasova birača u mandate u parlamentu. To po političkoj teoriji dovodi do fragmentiranog sastava zakonodavnog tijela s mnoštvom stranaka koje u međusobnom dogovoru, u pravilu, stvaraju koalicijske vlade. S druge strane tendencija većinskih izbornih sustava je osiguravanje stabilnih jednostranačkih vlada i ulazak malog broja stranaka u parlament.
Jedna od najpopularnijih metoda preračunavanja glasova u mandate je D’Hondtova metoda. Ona se koristi u mnogim zemljama poput Argentine, Austrije, Bugarske, Mađarske, Nizozemske, Španjolske, Srbije, Turske…
>Novi izbori isti zakon: Osam manjinaca opet će krojiti sudbinu cijele Hrvatske?!
Suprotno uvriježenom mišljenju D’Hondtova metoda računa se vrlo jednostavno. Važno je odrediti broj mandata koji se dijele u izbornoj jedinici (razmjernost je bolja što je broj mandata u jednoj izbornoj jedinici veći) i zakonski izborni prag. U Hrvatskoj se u svakoj od deset izbornih jedinica izabire 14 kandidata uz zakonski izborni prag od 5%.
Stranke ispod zakonskog praga ne ulaze u raspodjelu mandata te njihovi glasovi “propadaju” no, suprotno učestalom medijskom narativu, ne prelijevaju se najjačoj stranci.
Računanje glasova u mandate po D’Hondtovoj metodi računa se tako da se broj glasova koje je pojedina lista osvojila dijeli s brojevima od 1 do 14 odnosno od 1 do broja koji označava ukupan broj mandata u određenoj izbornoj jedinici. Količnici se potom poredaju po veličini i najvećih 14 označavaju osvojene mandate.
