U predvečerje parlamentarnih izbora red je prisjetiti se na važeći izborni zakon u RH po kojem ćemo i ovoga puta izabrati 151 saborskog zastupnika u Hrvatski sabor. On, kao nigdje drugdje u svijetu, favorizira birače nacionalnih manjina koji po posebnom propisu izabiru svoje predstavnike. Njih je ukupno osam, a njihov mandat po snazi odgovara mandatima svih ostalih zastupnika izabranih u deset “normalnih izbornih” jedinica.
>Predstavljamo X. izbornu jedinicu: Borba jakih desnih lista, Petrov i Mlinarić protiv Bačića
Izborni zakon u RH
U Hrvatskoj su birači podijeljeni u 12 izbornih jedinica. U prvih deset približno jednak broj birača izabire po 14 saborskih zastupnika. Uz navedenih 10 izbornih jedinica u kojima su na snazi isti propisi, u 11. i 12. jedinici vrijede ponešto drugačija pravila. U 11. izbornoj jedinici za dijasporu u igri su 3 mandata dok je u 12. izbornoj jedinici za nacionalne manjine osigurano njih čak 8! I dok je predstavljenost Hrvata izvan Hrvatske, osim ekstremnoj ljevici, u javnosti uglavnom prihvaćena, pitanje izbora zastupnika nacionalnih manjina izaziva mnogo više prijepora. Sporna je za mnoge njihova brojnost, snaga njihovih mandata u parlamentu kao i njihov izborni legitimitet.
Izbor zastupnika nacionalnih manjina
Nitko u Europi nema toliki broj zastupnika nacionalnih manjina kao Hrvatska s time da je, povezano s brojem stanovnika, naš Sabor jedan od malobrojnijih nacionalnih parlamenata. Srpska nacionalna manjina ima tri zastupnika, talijanska i mađarska po jednog, češka i slovačka manjina jednog, jedan zastupnik zastupa njemačku, austrijsku, poljsku i druge manjine te je jedno zastupničko mjesto rezervirano za predstavnika albanske, bošnjačke i drugih manjina.
>Tko je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a i koalicijski partner Andreja Plenkovića?
Zastupnici nacionalnih manjina u RH imaju mandat jednako snažan kao i svi ostali zastupnici. Oni glasuju ravnopravno o svim zakonima kao i o povjerenju Vladi. U nekim državama poput Mađarske i Cipra zastupnici manjina imaju ulogu samo predstavljati manjinu i glasovati o pitanjima koja se na manjine i odnose.
Izborni legitimitet zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru posebna je tema. Oni u pravilu dobivaju simboličan broj glasova, u prosjeku višestruko manji od zastupnika izabranih na “normalnim” listama. Primjerice, neki su manjinci na prošlim izborima mandate osvajali sa samo nekoliko stotina glasova, a bilo je i onih (kao što je slučaj na ovim izborima) koji i prije održavanja izbora već imaju osiguran mandat. Razlog toj čudnoj demokratskoj pojavi je nedostatak izborne konkurencije.
Valja naglasiti da birači nacionalnih manjina prilikom pristupanja biračkom mjestu mogu izabrati hoće li glasovati za “normalne” liste ili za listu svoje nacionalne manjine. Velika većina tih birača odabire “normalne” liste što dovoljno govori o opravdanosti postojanja ovakvog izbornog zakona.
Opstrukcije referendumskih inicijativa
U posljednjih desetak godina periodički se pojavljuju glasovi koji imaju namjeru promijeniti izborni zakon i učiniti ga pravednijim. Međutim, zbog očitih interesa velikih stranaka, takvi glasovi pretočeni u referendumske inicijative bivaju opstruirani. Prisjetimo se samo posljednje inicijative “Narod odlučuje” iz 2018. Njoj je Ministarstvo uprave pod vodstvom tadašnjeg ministra Lovre Kuščevića odbilo prihvatiti desetke tisuća potpisa građana.
