DORH istražuje: Linić priznao Ježiću 400 milijuna kuna lažnih potraživanja u predstečajnoj nagodbi

Državno odvjetništvo uključilo se u Predstečajnu nagodbu tvrtke Dina Petrokemija s obzirom da je Porezni nadzor Ministarstva financija još u kolovozu prošle godine otkrio oko 400 milijuna kuna lažnih potraživanja prema toj tvrtki od strane tvrtki kćeri Piros i Ćuf, objavio je portal index.hr.

Predstečajna nagodba za Dinu okončana još u listopadu 2013. godine, nakon što je Ministarstvo financija u vrijeme vladavine Slavka Linića i Tihomira Kralja u postupku predstečajne nagodbe za Dinu priznalo je Pirosu i Ćufu potraživanja u vrijednosti od 400 milijuna kuna. No, rezultati Poreznog nadzora te istrage policije i DORH-a otkrili su kako su ona bila lažna.

Ipak, Rješenje o predstečajnoj nagodbi nije nikada postalo pravomoćno, kako navodi index, jer je Visoki trgovački sud 5. prosinca 2013. godine donio je rješenje kojim se ukida Rješenje o predstečajnoj nagodbi te se sve vraća na ponovni postupak.

U kolovozu prošle godine okončan je porezni nadzor nad tvrtkom Dina-Petrokemija te u povezanim tvrtkama Piros i Ćuf koja djeluju na istoj adresi, koji je zaključio da su prema Dini prijavljena potraživanja koja nemaju osnovu i to u iznosu od 397,3 milijuna kuna. O tome su odmah su obaviješteni Trgovački sud u Rijeci te Županijsko državno odvjetništvo.

Najveća boljka predstečajnog zakona: Tko utvrđuje jesu li tražbine lažne?

Zanimljivo je kako je Trgovački sud, nakon što je zaprimio rezultate nadzora obavijestio Ministarstvo financija te su im citirali Predstečajni zakon. Njima su ruke “vezane” jer Trgovački sud ne može osporavati tražbine već se one utvrđuju i ispituju pred Financijskom agencijom (Fina)

“Trgovački sud po odredbama Zakona o predstečajnom postupku nisu ovlašteni odlučivati o osnovanosti i visini tražbina utvrđenih pravomoćnom odlukom nadležnog nagodbenog vijeća Financijske agencije. Naprotiv, ovaj je sud u odlučivanju vezan pravomoćnim odlukama donesenim u upravnom postupku”, stoji u obrazloženju Visokog trgovačkog suda koji poziva Županijsko državno odvjetništva da postupi po zakonu.

U istragu oko poslova Ježićevih poslova u Dini i Ćufu angažiran je i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK). Njih posebno zanima prijenos zemljišta s trgovačkog društva Dina Petrokemija na tvrtku Ćuf. Naime, to zemljište posebno je bitno s obzirom na svojedobne planove Vlade o izgradnji LNG terminala.

Podsjetimo kako se Robertu Ježiću još sudi za postupak u vrijeme dok je bio šef Dioki Grupe, a tereti ga se zajedno s bivšim premijerom Ivom Sanaderom da je poticao tadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka da Ježićevim tvrtkama isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene.

Nepravilnostima u mnogim predstečajnim nagodbama

S mjesta ministra financija Slavka Linića je 6. svibnja 2014., smijenio premijer Zoran Milanović te kao razloge smjene naveo sumnjive predstečajne nagodbe, na koje je premijera upozorila bivša šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec.

Rat koji su Milanović i Linić vodili mjesecima kulminirao je kada su mediji objavili da se Linićeva desna ruka, Branko Šegon okoristio svojim položajem, a Linić ga nije želio smijeniti, pa je Milanović to učinio putem televizijskog intervjua.

Iako se pisalo o nepravilnostima u mnogim predstečajnim nagodbama, kap koja je prelila čašu je bio slučaj oko predstečajne nagodbe Spačve gdje je Linić preplatio zemljište za više od 25 milijuna kuna zbog čega ga je Uskok zatražio dokumentaciju o nagodbi Spačve.

Linić je dokumentaciju objavio na stranicama Ministarstva financija, a zatim je objavio i pismo koje je poslao Milanoviću u kojemu je za sve optužio tada donedavnu pomoćnicu Nadu Čavlović Smiljanec.

Kasnije je Linić o predstečajnoj nagodbi vezano za Spačvu, kazao kako je sve učinjeno sukladno zakonu i to je razlog zašto Spačva danas posluje dobro i svoje obveze plaća redovito.

Također, Linić nije vidio problem u tome da njegov tadašnji pomoćnik Šegon, u vrijeme svog mandata, uzme kredit u HBOR-u.

Nakon smjene Linić je progovorio o glavnim razlozima smjene te kazao kako su premijeru Zoranu Milanoviću interesi obitelji iznad državnih interesa, a kao razlog smjene Linić je naveo Inu, HBOR i projekt Mali biskviti. Također Linić je premijera optužio i za korištenje službi.

Bivši ministar financija Slavko Linić u iskazu USKOK-u optužio je premijera Milanovića da je bivšu šeficu porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec obavještavao o tijeku istrage u slučaju osječkog OLT-a te pokušao utjecati na ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića ne bi li spriječio njezin kazneni progon.

U Linićevom iskazu Uskoku stoji da je premijer obavještavao Nadu Čavlović Smiljanec o tijeku istrage, ali i da mu je Ostojić rekao da je policija u tom slučaju “završila izvide”, ali da “ima problema s premijerom koji smatra da Nadu Čavlović Smiljanec ne treba kazneno prijaviti”.

Slavko Linić, danas smijenjeni ministar financija, na domaćoj je političkoj sceni već više od 20 godina između ostalog i kao gradonačelnik Rijeke, potpredsjednik u Račanovoj Vladi ili ministar financija.