Obilježavanja “Dana srpske kulture” u Splitu organiziralo je Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta“. Ova organizacija od države je za ovu godinu primila preko 1,2 milijuna eura. Predsjednik društva je SDSS-ovac Nikola Vukobratović, a u Glavnom odboru je i Milorad Pupovac.
Skupina muškarca prekinula je u ponedjeljak navečer nastup KUD-a iz Novog Sada u prostorijama splitskog Gradskog kotara Blatine koji su sudjelovali na Danima srpske kulture. Prema izvorima, muškarci su uzvikivali za dom spremni, a rekli su im da se program ne može održati u vrijeme obilježavanja pada Vukovara.
Što je “Prosvjeta”?
Dane srpske kulture po cijeloj Hrvatskoj organizira Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta”.
Društvo se bavi izdavaštvom, organizira razne kulturne i tradicionalne manifestacije. Cilj im je “očuvanje i razvijanje kulturne baštine, tradicije i nacionalnog identiteta Srba, jačanje i učvršćivanje dobrih odnosa narodom i pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, razvijanje suradnje s organizacijama srpskog naroda u Hrvatskoj i drugim državama”.
Osnovano je 18. studenog 1944. u glinskom hotelu Kasina, nakon osnivanja Srpskog kluba vijećnika ZAVNOH-a, pokretanja lista “Srpska riječ” i osnivanja Srpskog pjevačkog društva “Obilić”.
>Rotim podsjetio što je to SKD Prosvjeta: Pogledajte kako svojataju Dubrovnik i Knin
U kasnim šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama, “Prosvjeta” se zalagala za zajedništvo Hrvata i Srba i suprotstavljala se nacionalizmu, pišu na stranicama. Objavljena knjiga “Vjetrom vijani” izazvala je političke posljedice, što je dovelo do zabrane rada Društva:
View this post on Instagram
“Obnova Društva 1990. prekinuta je ratom 1991., koji je podijelio narod i odveo neke članove, poput Stanka Koraća, u Beograd. Kulturni radnici iz krajiških prostora nastavili su rad kroz različite institucije. U Zagrebu se čuvala imovina i planirao budući rad”. S radom je Prosvjeta počela ponovno 1993.
>Torcidaši upali na Dane srpske kulture; oglasili se Plenković, Šuta…
Financiranje
I SKD “Prosvjeta”, kao i većina organizacija nacionalnih manjina, financira se iz Državnog proračuna. Za njih su svake godine osigurana sredstva iz Savjeta za nacionalne manjine. Ove godine “Prosvjeta” je od Savjeta dobila ukupno 1.280.000 eura.
Najviše novca, 650.000, izdvojeno je za pododbore koje “Prosvjeta” ima po cijeloj Hrvatskoj (njih preko 60, popis pogledajte ovdje).
>Treba li se ‘desnica’ ispričavati za incident u Splitu? Evo što misle Granić, Vlahović i Pintarić
Veliki dio novca izdvojen je i za njihov časopis “Prosvjeta” – 146.000 eura. Za Dane srpske kulture – Zagreb, Umag, Vojnić, Glina, Karlovac, Vukovar, Rijeka, Bjelovar, Osijek, Zadar, Split – dobili su 80.000, a posebno su navedeni Dani srpske kulture u Rijeci 5.000 eura i Dani srpske kulture u Splitu – 4.000 eura.
>Pupovac pod policijskom pratnjom stigao u Split ‘pružati otpor nasilju’
Ukupni prihodi društva u 2024. bili su 2.504.374 eura. Najveći dio bio je iz proračuna – 1.257.800 eura. Od Savjeta za tu su godinu dobili 1.100.500 eura.
Od donacija iz EU projekata u 2024. dobili su 1.081.019 eura.
Prima isto novca kao i Matica hrvatska
Usporedbe radi, Matica hrvatska, koja osim središnje institucije, ima 133 ogranaka, izdaje nekoliko časopisa, knjiga itd. prima isto novca koliko i “Prosvjeta”. U 2024. iz državnog proračuna Matica hrvatska ukupno je dobila 1.210.012 eura.
Spomenut ćemo samo, da Srpsko narodno vijeće, koje je partner Prosvjeti i koje je nacionalna koordinacija Srba u Hrvatskoj, prima značajne svote novca. Prema Državnoj rznici na račun SNV-a u 2024. iplaćeno je 19.778.293 eura.
>Kako je SNV u Plenkovićevoj eri došao s 1,5 na 16,5 milijuna eura: Pogledajte graf
No, njegov tjednik i portal Novosti iz državnog su proračuna u 2025. dobili 1,1 milijuna eura, dok je njihova audio.vizualna produkcija Vida TV čak 1,4 milijuna eura. Dakle SNV, samo za Vida TV i Novosti u 2024. prima 2,5 milijuna eura.
Imovina
“Prosvjeta” se može pohvaliti i bogatom imovinom. Sjedište SKD-a nalazi se u Berislavićevoj 10, nekadašnjoj kući Kate Ledinski sagrađenoj je 1878. U zemljišne knjige je poslije, kao prvi vlasnik, upisana zagrebačka dobrotvorna zadruga “Srpkinja”.
>Isplate SNV-u nastavljaju rasti: Samo do kolovoza iz proračuna sjelo preko 22 milijuna eura
Nakon drugog svjetskog rata rad zadruge nije obnovljen, ali je njihove ciljeve preuzela “Prosvjeta”. Tako da, osim zgrade, u Berislavićevoj, “Prosvjeta” raspolaže i imovinom u Preradovićevoj 18, 21 i 23. U Ulici Petra Preradovića 18 nalazi se Centralna biblioteka Srba u Hrvatskoj, dok se u Preradovićevoj 21 i 23 nalazi sjedište zagrebačkog pododbora “Prosvjete”, galerija te Srpski kulturni centar i parkiralište.
U vrhu “Prosvjete” Pupovac, Jović, Uzelac…
Prosvjeta ima više tijela. Rukovodstvo čine predsjednik Nikola Vukobratović te potpredsjednici Siniša Tatalović, Duško Ljuština i Radmila Latas. Generalni sekretar je Slobodan Živkocić.
Glavni odbor društva ima im 15 članova: Svetislav Mikerević, Snežana Jovanović, Tihomir Sekeruš, Zdenko Čikara, Milica Šarčević Tunjić, Novica Vučinić, Vesna Blanuša, Nikola Arbutina, Dejan Mihajlović, Goran Reljić, Radmila Kuga, Milorad Pupovac, Zoran Blanuša, Danka Jarić i Srđan Bojčić.
>Kako je nastao Pupovčev SDSS i tko su bili njegovi osnivači?
U Nadzornom odboru su Nada Malbaša, Neven Vujnović, Aleksandar Vukov, Ljubinka Pavlović i Vaska Radulović, dok Sud časti čine Nikola Miljević, Aneta Vladimirov, Dejan Jeličić Milica Glumac i Stevo Vojnović.
>Pupovčev uzdanik: Miloševiću traje suđenje za zlouporabu ovlasti
U Savjetu SKD-a “Prosvjeta” čine Borivoj Čalić, Živko Gnjidić, Nataša Desnica Žerjavić, Stanko Janić, Dejan Jović, Slavica Juriša, Drago Kekanović, Dušan Marinković, Petar Matić, Đorđe Nešić, Velimir Sekulić, Milica Stojanović, Slobodan Uzelac, Nikola Živković, Zoran Stanković, Božidar Simić, Mile Radović, Đorđe Matić i Čedomir Višnjić.
Predsjednik član SDSS-a
Predsjednik “Prosvjete” je Nikola Vukobratović. Rođen je 1985. godine u Koprivnici, a odrastao je u Križevcima. U Zagrebu je završio studij povijesti. Član je SDSS-a i bio je zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini u prošlom sazivu. Osim toga, Vukobratović je kao predsjednik “Prosvjede” član Savjeta Srpskog narodnog vijeća, a zadužen je i za Arhiv Srba, koji je pod okriljem SNV-a. Također, pisao je za portal Novosti.

Za portal Srbi.hr otkrio je da se u politiku i SNV “uključio primarno jer sam bio revoltiran atmosferom koja je vladala dolaskom na vlast Tomislava Karamarka pa čak možda i nešto ranije kada su krenuli antićirilični protesti. Osim što smo bili Srbi, sve do tada ni ja, ni nitko iz moje obitelji nije bio nešto posebno uključen u zajednicu”.
>Što SDSS-ovci na visokim državnim funkcijama govore o Domovinskom ratu?
Pohvalio je odnos Milana Bandića prema srpskoj zajednici, ali je, tada novoj Tomaševićevoj vlasti, pohvalio odlazak na komemoraciju za obitelj Zec:
“Slučaj obitelji Zec nije naravno jedini takav slučaj iz rata, ali je u Zagrebu veoma važan zbog okolnosti koje su do toga dovele i jako brutalnog načina na koji se to dogodilo. Taj slučaj je postao simbol prešućenih zločina nad Srbima i ovoga puta je lokalna vlast prilično otvoreno i angažirano sudjelovala u komemoraciji. To je pokazalo do koje mjere je vlast spremna pričati o potisnutim i neugodnim situacijama”.
>SDSS-ovi ljudi u državnim institucijama: Evo tko savjetuje ministricu Obuljen
No, u istom tom intervjuu iznio je neistinite informacije o mržnji prema Srbima u Zagrebu:
“Nitko u Zagrebu ne može doći od stana do škole ili posla, a da se usput ne susretne s nekim grafitom protiv Srba. To se s ulica fasada seli i na stadione, u medije i djelomično u politiku. Uvijek postoje te snažne snage koje nastoje Srbima pokazati da im ovdje, ili nije mjesto ili, ako već hoće ovdje ostati, da se moraju skrivati”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr



Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.