Pelješki most ima stratešku važnost povezivanja juga Hrvatske s ostatkom države. Ovih su dana šanse da Europska komisije odobri sufinanciranje gradnje Pelješkog mosta iz fondova EU znatno su porasle nakon posjeta povjerenica EK za regionalnu politiku Corine Creţu Hrvatskoj u petak. Premijer Zoran Milanović i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić povukli su dobar potez i povjerenicu Corinu Creţu odveli na samo mjesto – gradilište mosta koji bi trebao spojiti dva odvojena dijela Hrvatske, ali i EU.
“Hrvatska će do lipnja imati sve dozvole za Pelješki most”, poručio je to potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon susreta s povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku Corinom Cretom.
“Hrvatska se nakon golemog truda uloženog u izradu i sklapanje Partnerskog sporazuma s Europskom komisijom i prihvaćanja Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., ne smije opustiti nego učiniti sve kako bi što boljom pripremom projekata mogla povući što više novca iz europskih fondova”, rekla je u petak povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu na susretu s dionicima uključenim u alokaciju EU-ovih sredstava.
Corina Cretu je u pratnji premijera Zorana Milanovića obišla Komarnu na poluotoku Pelješcu gdje bi se trebao graditi Most.
Njegova vrijednost procjenjuje se na oko 300 milijuna eura, od kojih će Europska unija financirati do 80 posto.
Povjerenica je službeno uručila ministru Grčiću partnerski sporazum kojim je Hrvatska dobila 8 milijardi i 600 milijuna eura koje treba potrošiti na projekte baš poput Pelješkog mosta. U ovom trenutku, kaže ministar Grčić, već je trideset takvih projekata.
“Između 10 milijuna eura i 220 milijuna eura pojedinačne vrijednosti koji će, nadam se, već u ovoj godini biti ugovoreni. primijetili ste, nisam spomenuo Pelješki most, ali računamo svakako i na pelješki most”, kaže Grčić.
A na njega, kao i na europski novac računaju i Dubrovčani. Dok su jedni optimistični, drugi smatraju da famozni most nikada neće ni doživjeti. Na pitanje kada bismo mogli znati koliko će Hrvatska povući europskog novca za rješenje problema povezivanja juga s ostatkom zemlje, ministar odgovara:
“Ti razgovori će krenuti kad studija izvedljivosti bude gotova. Tada ćemo na temelju gotove projektne dokumentacije koja je sada u procesu tzv. stručne revizije, znati koja je to vrijednost cijelog projekta. Sve to skupa se negdje procjenjuje na vrijednost od 280, najviše do 300 milijuna eura”, rekao je ministar.
Upoznata s problemom i sama povjerenica je zaključila kako je za suverenu državu problem ako nema jedinstveni teritorij. ‘Neprikladno je da roditelji, da bi svoju djecu odveli primjerice u bolnicu u Zagreb, moraju proći kroz drugu državu’, rekla je Cretu.
U tijeku je izrada studije izvodljivosti, a ona bi trebala biti gotova, uvjerava ministar, najdalje do ljeta. “To znači da bi i aplikacija za potencijalno financiranje cijelog tog projekta od strane EK bila negdje na jesen gotova”, kaže Grčić. Što bi napokon trebalo cijelu stvar pokrenuti s mrtve točke.
Europska komisija mogla bi odlučiti da će sufinancirati gradnju Pelješkog mosta, ali ne u maksimalno mogućem iznosu od 85 posto. To ovisi o tome koliko će biti uvjerljiva studija izvedivosti za taj projekt, koja bi trebala biti gotova do ljeta. Razlog bi mogla biti nedovoljno dobra pripremljenost tog projekta kao i njegova nedovoljna isplativosti s obzirom na mali promet, ali isto tako do takve odluke bi moglo doći ako hrvatska strana ne bude dala dovoljno jake argumente o regionalnom značenju spajanja dvaju dijelova Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa