Vlada u svakom slučaju treba odustati od uvođenja nepravednog i socijalno štetnog poreza na nekretnine, koji bi ugrozio socijalnu stabilnost Hrvatske, a zalihu bogatstva hrvatskog naroda na dugi bi rok političari tim porezom obezvrijedili i izručili u ruke domaćim i stranim mešetarima i to po sve nižoj cijeni.
Pozdravljam takvo odustajanje od poreza na vlasništvo nad nekretninama, ovo je već treća hrvatska vlada kojoj sam iznosio argumente protiv takvog nepravednog udara na hrvatske obitelji.
> Datum početka primjene poreza na nekretnine znat će se uskoro
Nekretnine su oblik imovine kao i gotov novac na računu, kao udjel u poduzeću, ili kao dionice i udjel u investicijskom fondu, kao zlato i intelektualno vlasništvo.
Posjedovanje tih oblika imovine ne oporezuje se samo po sebi.
Oporezuju se dohotci koje donosi vlasništvo nad nekom imovinom: npr. oporezuje se prihod od kamata na novac u banci, a ne oporezuje se posjedovanje/vlasništvo novca na bankovnom računu. Oporezuje se dohodak koji nastaje osnovom vlasništva nad udjelima ili dionicama, ali ne oporezuje se samo vlasništvo nad udjelima ili dionicama.
Kod nas se oporezuje dohodak kojeg pruža vlasništvo nad nekretninom, oporezuje se npr. dohodak od iznajmljivanja nekretnine, to već imamo u Hrvatskoj. Uvođenjem poreza na nekretnine oporezovalo bi se samo vlasništvo nad nekretninom, bez obzira je li ona generira vlasniku dohodak ili ne.
Uvođenjem takvog poreza država bi “kažnjavala” građane koji ulažu u oblik imovine nekretnine, u odnosu na ulaganje u druge oblike imovine (zlato, dionice, udjele, štednju novca).
Zašto bi se država preko poreza uplitala u odluke građana u koje oblike imovine žele uložiti svoj dohodak novac (nakon što su već platili sve poreze na ta sredstva).
Kao što sam pisao prošlim dvjema vladama, tako i ovoj vladi, nema ekonomskog opravdanja za takvo što, nema opravdanja za uvođenje poreza na vlasništvo nad nekretninama!!
Nekretnine kao oblik imovine traže stalno ulaganje kako bi se očuvala njihova vrijednost.
Podsjećam, socijalizam nije imao ekonomski zdravo riješeno ulaganje u održavanje nekretnina, pa je to u svim komunističkim zemljama dovelo do zapuštenosti i erozije nekretnina. Ni do danas Hrvatska nije kvalitetno riješila zakonom obvezu vlasnika nekretnine da stvara ekonomske pričuve i ulaze ih u održavanje iste nekretnine. U takvim okolnostima uvođenje poreza a da nismo riješili ni ekonomsko izdvajanje vlasnika u održavanje nekretnine, može voditi u daljnje propadanje nekretnina.
Pitanje usitnjenosti zemljišnih parcela ne rješava se porezom na nekretnine, kvazi argument da je netko u pretvorbi došao do nekretnina pa neka sada plati porez, je čista komunistička demagogija.
Velika većina hrvatskih obitelji generacijama je naporno radila i svoj već oporezovani novac ulagali su u nekretnine.
Vlasništvo kuće ili stana važan je element socijalne stabilnosti. Najveći dio bogatstva prosječne Hrvatske obitelji je uložen u kuću, stan, nekretnine.
> Porez na nekretnine – Kako je Linić počeo igrokaz, pa nastavio SDP, HDZ…
Jedno starije istraživanje pokazalo je da su umirovljenici natprosječno zastupljeni kao vlasnici nekretnina.
Koliko je realno da će današnji umirovljenici moći plaćati porez na nekretnine? Što će biti s njima i tim nekretninama?
Ovrha?
Prodaja od strane države kako bi se naplatio porez?
Prodaja kome? I po kojoj cijeni? Ako velik broj građana dođe u nemogućnost plaćanja poreza na nekretnine?
Strancima?
Porezni sustavi su uvijek posljedica povijesnih okolnosti u pojedinoj državi. Ne postoji jedno najbolje rješenje.
Razlog zašto je hrvatsko društvo dugu stagnaciju 2009. – 2016. prošlo bez velikih socijalnih nemira dijelom je i u raširenom vlasništvu nad stanom ili kućom uz još uvijek živu obitelj kao temeljnu socijalnu zaštitu.
Prijedlog
Zakonom urediti odgovornost vlasnika nekretnine da izdvaja i stvara fond za održavanje nekretnine. Sadašnja su izdvajanja nerealno niska, a uz to ih dobar dio pojede birokracija.
Kod zemljišta promijeniti zakon o nasljeđivanju da se spriječi cjepkanje parcela do veličina kad se gubi njihova upotrebljivost.
Nastaviti oporezivanje dohotka od nekretnina, to već imamo, no dosljedno ga provoditi, zaključuje za Narod.hr ekonomist dr. Đuro Njavro.
* Dr. sc. Đuro Njavro jedan je od suosnivača Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, privatnog visokog učilišta. Predaje na tom fakultetu i obnaša dužnost dekana. Djelatno je sudjelovao u izradi više zakona iz područja gospodarstva. Bivši je Savjetnik za gospodarstvo hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, u dva mandata saborski zastupnik HDZ-a.
Bio je autor i Zakona za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države. Prema tom zakonu, svake je godine država bila dužna za povoljne stambene kredite mladima osigurati jedan posto proračuna za narednu kalendarsku godinu. Zauzima se na niže poreze kojima bi se pokrenulo poduzetništvo i obiteljska potrošnja.
