Zbog nagomilanih problema u zdravstvu i neispunjenih obećanja ministra zdravstva Vilija Beroša, liječnici su za idući mjesec, 18. ožujka, najavili veliki prosvjed, a, ako se njihovim zahtjevima ne udovolji, spominje se i mogućnost štrajka.
O toj temi razgovaramo s dr. Trpimirom Golužom, liječnikom ginekologom, nekadašnjim predsjednikom Hrvatske liječničke komore i aktualnim zastupnikom u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Narod.hr: Za mjesec dana, 18. ožujka, najavljen je veliki prosvjed liječnika u Zagrebu. Zbog čega liječnici prosvjeduju?
Dr. Trpimir Goluža: Liječničke udruge organiziraju prosvjed zbog kroničnog nezadovoljstva prije svega vlastitim položajem u zdravstvenom sustavu, a onda i zbog neodrživosti i zabrinjavajuće perspektive hrvatskog zdravstva u cjelini.
Narod.hr: Imaju li liječnici objektivnog razloga za nezadovoljstvo?
Dr. Trpimir Goluža: Imamo. Već godinama nam je nametnut protuzakonit oblik rada, svoja radna prava i obaveze ne možemo samostalno izravno dogovarati s Vladom RH već smo taoci drugih brojnijih sindikata u zdravstvu koji ne dijele našu profesionalnu odgovornost i sudbinu i ne razumiju specifičnost našeg rada. Naše najmlađe kolege tretira se tako da oni učestalo napuštaju javni zdravstveni sustav. Zbog toga nam državno zdravstvo, polako ali sigurno, gubi perspektivu funkcionalne održivosti što će u budućnosti rezultirati teže dostupnom, neefikasnijom i nekvalitetnijom zdravstvenom uslugom za hrvatske građane. To treba spriječiti!
Narod.hr: Krovne liječničke udruge najavile su mogućnost štrajka ako prosvjed ne poluči konkretne rezultate. Hoćemo li uskoro svjedočiti štrajku liječnika i kaosu u zdravstvu?
Dr. Trpimir Goluža: Ne vjerujem. Čini mi se da je sramežljivo najavljena mogućnost pokretanja štrajka prijetnja praznom puškom.
Nedovoljno smo homogeni i preslabo organizirani da bismo mogli provesti ozbiljan štrajk kojim bi prisilili Vladu RH da nas ozbiljno shvati. Izgleda da se vodstvo Liječničkog zbora već diskretno udaljilo od kolega prosvjednika. Osim toga u zdravstvu je jako teško štrajkati jer pri štrajku morate zanemarivati bolesne ljude. Morate se ponašati protiv vlastitih uvjerenja. Mnogi od nas to nisu spremni, a oni koji jesu ne mogu u tome dugo izdržati.
Narod.hr: Postoji li, osim štrajka, neki drugi oblik pritiska kojim bi liječnici mogli pritisnuti ministra Beroša i premijera Plenkovića, ljude koji izravno odlučuju o vašem statusu?
Dr. Trpimir Goluža: Nama štrajk nije nužan da “pokažemo zube” i odlučno uđemo u socijalni rat s Vladom RH. Dovoljno je samo da se počnemo pridržavati zakona kao pijan plota te da kritičan broj nas povuče suglasnost za tjedni rad duži od 48 sati. U tom slučaju trenutno bi došlo do kolapsa ovakvog funkcioniranja zdravstva i Vlada bi nas morala početi ozbiljno shvaćati.
Narod.hr: Pa zašto onda liječnici ne krenu tim jednostavnim putem i izbore se za svoje zahtjeve?
Dr. Trpimir Goluža: Zato što ne postoji homogenost i potrebno zajedništvo među liječnicima. Velika većina liječnika opće staleške interese podređuje sitnim osobnim profesionalnim probicima. Mnogim liječnicima je, poglavito onima “50+”, sasvim dobro, a većini ostalih još uvijek nije toliko loše da bi bili spremni ugroziti svoju trenutnu poziciju pa makar samo na mjesec, dva ili tri. Takvi su mahom na upravljačkim pozicijama u hrvatskom zdravstvu i oni niti ne pomišljaju na povlačenje suglasnosti, a kamoli na obustavu rada. Što više, oni su protiv štrajka.
Narod.hr: Kako Vi vidite izlaz iz problema s kojima se suočava zdravstveni sustav u Hrvatskoj?
Dr. Trpimir Goluža: Problem je vrlo kompleksan i njegovo rješavanje podrazumijeva šire društvene promjene koje trebaju obuhvatiti i preustroj teritorijalnog uređenja Hrvatske. Sinergija lokalne i državne vlasti uz racionalizaciju svih zdravstvenih resursa te jasne simulacijske mjere za mlade zdravstvene radnike preduvjet je očuvanja zdravstvenog sustava na razini koja će osiguravati dostojanstveni život velikoj većini ljudi u Hrvatskoj. U protivnom zdravlje bi moglo postati privilegija bogatih i društveno moćnih ljudi. Zato se zdravstvenoj reformi treba pristupiti brzo, pametno i cjelovito, bez fige u džepu.
