Dr. Hebrang: Simbolika KB Dubrava može se preslikati na cijelu državu

Foto: Roberta F., Fah; fotomontaža: Narod.hr

Klinička bolnica Dubrava ovih je dana lakmus papir za čitavo hrvatsko zdravstvo. Ulagalo se 50% manje nego što se trošilo. Krovnog plana ni ikakvog kontinuiteta nikada nije bilo, svakim dolaskom nove garniture na vlast sve je kretalo od nule, a rukovodeća mjesta podrazumijevala su se prema političkom ključu i političkim odmazdama. U takvom su sustavu malih bolničkih feuda ozbiljne zdravstvene politike najčešće izostajale, a sustav kao cjelina se zapuštao.

U prvom pandemijskom valu korone tokom ožujka i travnja hvalili smo se dobrim odolijevanjem i pametnim odlukama koje su nas u ljeto uvele s dobrim rezultatima, da bi sada katastrofično uviđali slom zdravstvenog sustava koji se ogleda u, paradoksalno, najnovijoj među stogodišnjim zagrebačkim bolnicama, onoj u Dubravi. Izgrađena 1989. kao top centar po uzoru na američke, bila je to najluksuznija onovremena vojna bolnica.

>Matko Marušić: ‘Zašto Hrvatska ne može iskorijeniti korupciju?’

“Čitavu 1991. bila je pod ingerencijom JNA, tek smo je teškim pregovorima uspjeli dobiti. Odredili smo da postane vrhunska hrvatska bolnice, doveli smo je do kliničke bolnice, obnovili personal. No krenulo je nizbrdicom 2000. godine, a kasnije su nastavile neugodne financijske posljedice i bolnica više nikad nije stala na noge, a sada u pandemiji pred nju je stavljen prevelik zalogaj za koji ona nije ni kadrovski ni funkcionalno spremna”, ističe dr. Andrija Hebrang za Večernji list – i procjenjuje: “Covid teret trebalo je rasporediti na više bolnica, ovako, bojim se, KB Dubrava će se funkcionalno devastirati jer će doći do atrofije ostalih struka”.

“S godinama su se ondje ipak stvarala renomirana imena, a to je uzrokovalu neke akademske ljubomore odnosno smetalo Rebru kao središnjoj nacionalnoj bolnici i glavnoj bazi kliničke nastave zagrebačkog Medicinskoga fakulteta, što je rezultiralo učestalim oduzimanjem znanstveno nastavnih titula doktorima iz Dubrave i sve više degradacijom, zbog čega su ljudi i odlazili”, opisuje dugogodišnji liječnik KB Dubrave.

Kaže da više ništa ne smatra slučajem jer inače se zarazni pacijenti liječe u zgradama čije sobe imaju zasebni pristup izvana, kako je to u Klinici za infektivne bolesti, a u Dubravu ih smještaju u zgradu sa zajedničkim ventilacijskim sustavom za cijelu zgradu, pa i dio u kojem boravi osoblje nakon izlaska iz covid odjela. Istodobno, što je s bolnicom za plućne bolesti u Rockefellerovoj, pita se.

“Mislim da je pravo pitanje: može li hrvatsko zdravstvo bez jedne velike kliničke bolnice kakva je Dubrava? Ne znam, ali ovo izgleda kao namjerno uništavanje KB Dubrava, a nalikuje na neki unutar-HDZ-ov obračun, samo preko leđa pacijenata”, upozorava dr. Hebrang.

“Situacija s KB Dubravom ujedno je i simbolika koja se može preslikati na cijelu hrvatsku državu”, dodaje Hebrang. “Unazadili smo sve. gospodarstvo, financije, obrazovanje, kulturu… Mi nikad nismo upravljali svojom državom, još ne znamo ni osnove elemente demokracije, čak 54% ljudi nije izašlo na izbore, znači, uopće ih ne zanima funkcioniranje države. Smisao demokracije je: ono što ne valja, treba mijenjati. No, i mi ćemo naučiti, trebat će generacije, ali hoćemo”, zaključuje bivši ministar obrane i zdravstva dr. Andrija Hebrang.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list