Dr. Lederer: “Dolenec je imala 131 milijun razloga da ne dođe na sučeljavanje”

Kandidatkinja Domovinskog pokreta za zamjenicu gradonačelnika Zagreb, dr. sc. Ana Lederer, gostovala je na N1 gdje je govorila o lokalnim izborima. Inače je Lederer trebala sudjelovati u debati s Danijelom Dolenec, glavnom ideologinjom ekstremno lijeve stranke Možemo, no ona nije bila u mogućnosti doći na sučeljavanje. Lederer je kazala kako je Dolenec imala 131 milijun razloga da ne dođe na sučeljavanje.

Komentirala je kako Domovinski pokret vodi kampanju.

“Tu kampanju su mediji, koji su skloni favorizirati Tomaševića, potpuno obrnuvši tezu nazvali huškačkom. To nije huškačka kampanja nego kampanja između dva kandidata, to i jest drugi krug. Vremena nema i treba postavljati pitanja, a Škoro postavlja svom protivniku pitanja na koja on nema odgovore i pokušava se na sve moguće načine izvući. Jedino što preostaje jest govoriti o huškanju”, kazala je Lederer.

Istaknula je da platforma Možemo treba odgovoriti na pitanja vezana uz financiranje.

“Politika je uvijek ideologija. Mi smo različiti, i ideološki pa je logično da se i tome komentira”, dodala je, navodeći da tu nije riječ o huškačkoj politici.

Pojasnila je i zašto su ideološke razlike bitne kada je u pitanju lokalna razina.

“To je u sukusu same politike i to modificira i sve ono što određujete da ćete raditi u svom načinu upravljanja gradom. To je nešto što je neizbježno. Svi smo različiti, različiti su naši svjetonazori i politički pogledi i to je sasvim prirodno. Različitosti su ono što određuje kandidate, ali i građane”, kazala je Lederer.

“Institut za ekologiju nije nikakav institut nego dobro financirana udruga”

Odgovorila i na tvrdnje o agresivnom pristupu.

“Ne gledam to na taj način. Poznato je da je u izborima drugi krug sasvim druga priča. Teško je okarakterizirati Škoru kao agresivnu osobu. On ništa agresivno nema u svojoj naravi”, istaknula je Lederer.

>Tko je Sandra Benčić (Možemo) koju mediji vide budućom premijerkom Hrvatske?

“On se borio da postavi pitanja Tomaševiću. Sjedila sam u Gradskoj skupštini i slušala Tomaševića. Vrlo je agresivan i nepristojan bio u puno svojih nastupa”, rekla je te se osvrnula na to što se Tomašević u gradskoj skupštini javio 500 puta.

“Nije 550 javljanja u skupštini Tomaševića učinilo zvijezdom”

“To bezsadržajno javljanje, iscrpljivanje članova skupštine dugim govorancijama nije nikakav kriterij za nekakav kvazi rad ili nerad. To što nisam izlazila svaki put na govornicu ne znači da sam ja ili klub bio neaktivan. Nije 550 javljanje ono što je njega u javnosti plasiralo kao zvijezdu. Tu je potpora medija, dugogodišnje financiranje udruga u kojima je sudjelovao, tu je takozvani Institut za ekologiju koji nije nikakav institut nego dobro financirana udruga gdje je on bio plaćen za aktivistički posao”, kazala je.

Istaknula je da je Tomašević bio financiran iz gradskog proračuna. “On i njegove udruge su bile obilato financirane za svoj aktivistički rad.”

Lederer je objasnila i zašto je Domovinskom pokretu Tomaševićev aktivizam sporan.

“Mi nismo protiv udruga nego za reviziju onoga što je financirano. Nemojmo se zavaravati – to su isključivo političke platforme koje su financirane. Imate niz udruga koje vrijedno rade, ali pokazalo se za što su financirane udruge Tomaševića, Rade Borić i Sandre Benčić. Financirani su kao aktivisti. Sporne su udruge koje su dimna zavjesa za političko djelovanje i to je ono što je Tomaševića dovelo u fokus”, istaknula je Lederer.

“Tomašević neka odgovori za što je plaćen 10 godina u golemim iznosima”

Rekla je da je Tomašević imao daleko veću plaću u Institutu nego što je plaća medicinskih sestara i ljudi koji vrijedno rade u drugim djelatnostima.

“Treba odgovoriti na pitanje za što i koju političku platformu je financiran sveukupno zadnjih deset godina, odnosno od 2013. do danas, za što je sve financiran u golemim iznosima”, rekla je Lederer.

Govoreći o pročelnicima u Zagrebu, Lederer smatra da se s njima treba razgovarati te da će najmanje godinu dana biti potrebno da se vidi “koje je pravo stanje stvari”.

“Ići odmah protiv ljudi je sasvim krivo. Sasvim sigurno se treba mijenjati ta struktura od 27 ureda. Ne možete nekim spajanjem promijeniti činjenicu da postoji određen broj ljudi koji rade i da nećete promijeniti broj ljudi. Znate kako je sad s ministarstvima – spajana su, a zapravo nije smanjen broj ljudi. Pitanje je kako to što funkcionalnije organizirati. Za to treba vremena i biti u pravnom i zakonskom okviru oprezan”, pojasnila je.

Lederer koja je podrijetlom iz Subotice, komentirala je i to što je bunjevački jezik, bunjevačka ikavica proglašena službenim jezikom u Subotici, što je prvi takav slučaj i zbog čega se javilo veliko nezadovoljstvo u hrvatskoj nacionalnoj manjini u Vojvodini.

“Nisam zadovoljna reakcijom hrvatske države ni našeg veleposlanika u Beogradu”, kazala je Lederer.

Iako je Gordan Grlić Radman odmah otišao u Srbiju, Lederer smatra da to nije suštinska briga za Hrvate u Vojvodini.

“O tome se puno u medijima komuniciralo, ali povijesno gledano, to je stari problem, problem nasilne političke asimilacije preko problema jezika Hrvata, odnosno Bunjevaca i tome treba posvetiti daleko više vremena, ali Hrvatska je u mnogočemu zakazala glede naših Hrvata”, istaknula je Lederer.

“Zaista su nezavidnoj poziciji. U posljednjih 30 godina jako puno bunjevačkih Hrvata preselilo se u Zagreb, jer san svakog bačkog Hrvata je da dođe u Zagreb. To je velika migracija iz grada koji je hrvatski po mnogočemu”, zaključila je Lederer.