Dr. Sanja Bilač, članica organizacijskog odbora GI Narod odlučuje, povodom predaje potpisa Hrvatskom saboru, dala je intervju Slobodnoj Dalmaciji.
Intervju prenosimo u nastavku.
Što Vas uopće motivira na ovakvu vrst građanskog aktivizma?
Ključna riječ je odgovornost. Hrvatskoj je nametnut proces kojim se redefiniraju temeljne vrijednosti, tradicija, nacionalni identitet. Ne mogu i ne želim prihvatiti ulogu pasivnog promatrača. Papa Benedikt XVI. je 2011. godine, prigodom posjeta Hrvatskoj, poručio kako je savjest temelj slobodnog i pravednog društva na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini. Ovu tezu smatram jednom od ključnih u razvoju društva i ujedno doživljavam kao poticaj za građanski aktivizam. Prihvaćanje negativnih i neprihvatljivih procesa i trendova kojima danas svjedočimo u društvu, nažalost, pokazuju odsudstvo savjesti. Zato ne čudi osjećaj beznađa i bezperspektivnosti koje obuzima današnjeg čovjeka, posebno mlade ljude.
Što su ciljevi vaše inicjative? Radi li se možda prikrivenom političkom angažmanu?
Ciljevi su jasni. Narod želi promjene. Narod ima legitimitet i pravo, a dodala bih i obvezu, mijenjati političku scenu te utjecati na procese u njoj. Građanski aktivizam ne isključuje političku konotaciju. Jer politika nije isključivo pravo profesionalnih političara kako se želi nametnuti. Termin politika refleks je grčkih riječi koje je definiraju ne samo političkom vještinom i umijećem već i građanskom vlašću koja obvezuje. Zašto aktualne političke elite vide problem u tome da narod sudjeluje u političkim odlukama? Ili je možda još bolje postaviti pitanje zašto aktualne političke elite svode ulogu naroda na obvezu glasovanja svake četiri godine prema već, između sebe, dogovorenim akterima na političkoj sceni?
Koje se promjene u izbornom sustavu uvode postavljenim referendumskim pitanjima?
Prvim refrendumskim pitanjem u izborni se sustav uvodi 5 promjena: tri preferencijska glasa bez cenzusa od 10 posto; dopisno i elektroničko glasovanje za sve hrvatske državljane; smanjenje broja saborskih zastupnika i time proporcionalo smanjenje broja zastupnika nacionalnih manjina; smanjenje broja izbornih jedinica te sniženje izbornog praga s pet posto na četiri posto. Drugim refrendumskim pitanjem u izborni se sustav unosi jedna promjena. Saborski zastupnici nacionalnih manjina ne mogu glasovati o proračunu i tome tko će formirati Vladu.
Zar vaš zahtjev za smanjivanje utjecaja manjnskih zastupnika nije realno umanjivanje zaštite manjinskih prava u Republici Hrvatskoj?
Ako se odmaknemo od spinova o ukidanju manjinskih prava i sagledamo činjenice, jasno je kako uopće nije riječ o ukidanju prava manjina. Smatram kako manjine ne bi trebale štititi pojedinci koji imaju rezervirana mjesta u parlamentima, već država i njezine institucije što je uostalom praksa većine europskih država. Dodatno, preporuke Venecijanske komisije savjetodavnog tijela vijeća Europe (Europska komisija za demokratizaciju kroz pravo), koje se u Hrvatskoj ignoriraju, ne preporučuju rezervirana mjesta za manjine u parlamentima. Aktualan hrvatski koncept zaštite manjina u kojem predstavnici manjina u hrvatskome Saboru trguju svojim mandatima priklanjajući se parlamentarim većinama štetan je prije svega za same manjine. Smatramo važnim izmaknuti manjine iz političke trgovine jer ona koristi isključivo pojedincima, a ne nacionalnoj manjini koju bi oni trebali predstavljati. S druge strane, ova mogućnost stavlja predstavnike manjina u povlašteni položaj u odnosu na izraženu volju naroda. Tako Milorad Pupovac ulazi u Sabor s 14 posto glasova od ukupnog broja glasova svoje nacionalne manjine. Dakle, ne samo da nema mandat ni legitimitet za zastupanje svoje nacionalne manjine već još manje za odlučivanje o sudbini hrvatskog naroda i države.
Premijer Andrej Plenković zastupa stav kako izborni sustav nije tema za referendum, a smatra da vaša ekipa želi fragmentiranu, nestabilnu političku scenu kojom ćemo doći do talijanskog scenarija. Premijer ističe kako želite destabilizirati Hrvatsku jer, kako kaže, izborni prag od četiri posto susjednoj Sloveniji nije donio ništa dobro….
Zabrinjavajući su navodi koje premijer Andrej Plenković koristi u pokušaju diskreditiranja ove inicijative. On ističe kaže kako će smanjenje praga s pet na četiri posto dovesti do nestabilnosti političkog sustava. A upravo je Plenković na vlast doveo stranku koja ima rejting svega jedan posto. I ne samo to. Riječ je o klasičnoj prevari birača. Jednako tako, Europa, koju Plenković drži jedinim relevantnim političkim uzorom, predlaže prag od tri posto. Vjerodostojno. Aktualni premijer pokazuje nekonzistentnost i kad su argumenti u pitanju. Pa ih selektivno koristi onda kada njemu idu u prilog. Podsjećam, kad je smijenio Davora Ivu Stiera s mjesta političkog tajnika stranke, njegov je argument bio nedostatak povjerenja. Plenković je istakao kako je povjerenje najvažnije načelo u politici. S druge strane, iako je više od 75 posto gradana Hrvatske razočarano njime i nema povjerenje u Plenkovića, taj argument u potpunosti ignorira. Plenkovićeve izjave o inicijativi za promjenu izbornog sustava pokazuju paniku, a nastale su spoznajom kako su se stekli uvjeti za referendum. A to implicira promjenu procesa u Hrvatskoj na kojima se održava aktualna politička oligarhija.
Je li vas strah da Građanska inicjativa „Narod odlučuje“ ne dovede do rađanja populizma kakav postoji u Mađarskoj i Poljskoj i da to može štetiti europeizaciji hrvatskog društva?
Ugledni politilog Anđelko Milardović ističe kako je populizam postalo glavno „glavopokrivalo za sve diskreditacije“ te upozorava kako nitko ne ulazi u uzrok nastanka populizma, a on ga vidi u defektnoj demokraciji. Zato, do rađanja populizma, ne može dovesti građanska inicijativa. Uzroci populizma su političke oligarhije na vlasti, kako u Europi tako i u Hrvatskoj. Građanska inicijativa Narod odlučuje želi zaustaviti procese oligarha za potpuno razvlaštenje naroda i uspostavu određene vrste diktature nad narodom provođenjem defektne demokracije.
Što dalje slijedi nakon predaje potpisa?
Građanska inicjativa Narod odlučuje predala je 400.000 potpisa po svakom referendumskom pitanju. Očekujemo da Sabor u što kraćem roku raspiše referendum. Svjesni smo da će aktualni vlastodršci napraviti sve ne bi li blokirali proces raspisivanja referenduma. Zabrinjavajuće je već to što se, mimo demokratskih standarda i preporuka Venecijanske komisije, aktualna vlast odlučila usprotiviti samoj inicijativi raspisivanju referenduma. Već sada aktualna vlast vrši pritisak na Ustavni sud, a Plenkovićevi glasnogovornici, Furio Radin i Milorad Pupovac, javno ucjenjuju opstankom Vlade ako dođe do referenduma. Ove okolnosti jasno ukazuju na intenciju sprečavanja raspisivanja referenduma. Ukoliko pritisak na Ustavni sud ne rezultira odbacivanjem referendumskih pitanja, predstavnici nacionalne manjine, spremni su na spašavanje aktualne političke oligarhije rušenjem Vlade kako bi se zaustavio proces raspisivanja i provedbe referenduma. Hoće li aktualna Vlada u konačnici imati snage raspustiti sama sebe, ovisit će ipak isključivo o tome je li usuglašena velika koalicija koja bi trebala jamčiti većinu u Saboru. Može se zaključiti kako će prvi zadatak velike koalicije zasigurno biti promjena izbornog sustava s ciljem onemogućavanja inicijativa naroda koje bi mogle ugroziti oligarhiju na vlasti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
