Foto: snimka zaslona

Na današnjoj sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske predstavljene su neke od mjera koje Vlada planira uvesti.

Na sastanku su sudjelovali ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić i ministar zdravstva Milan Kujundžić. Ministrica je najavila imenovanje koordinatora koji će u svakom ministarstvu biti zaduženi za predlaganje i provođenje demografskih mjera, te je najavila izmjene zakona o doplatku za djecu kojima će se povećati dohodovni cenzus i na taj način obuhvatiti veći broj obitelji koji će primati doplatak.

Demografske mjere: Naknada po djetetu 200, 250 i 300 kn – veći dodatak za treće i četvrto dijete

Je li riječ o mjerama kojima će Vlada uspjeti odgovoriti na alarmantnu demografsku situaciju u Hrvatsku razgovarali smo s demografom, dr. sc. Anđelkom Akrapom.

Dr. sc. Akrap je upozorio kako je Hrvatskoj potrebna cjelovito osmišljena dugoročna demografska politika postignuta konsenzusom svih relevantnih činitelja, dok je za najavljane mjere istaknuo kako su nedovoljne za rješavanje ovog gorućeg problema.

„To je jedna mjera koja je jako dobra, ali nije dovoljna, a to znaju i nositelji trenutne političke vlasti koji su je predložili“ rekao je.

„Hrvatska nema cjelovitu demografsku politiku. Vrlo je zabrinjavajuće kada Hrvatska od 90-tih godina ima stalno prirodno smanjenje stanovništva – veći broj umrlih od živorođenih. Istovremeno, tu su jaka iseljavanja. Iseljavanja su prisutna u toj mjeri da ona prijete ekonomskoj održivosti“ navodi dr. sc. Akrap te dodaje:

„Treba imati u vidu da je to općehrvatski interes koji se ne tiče se samo trenutnih političkih nositelja“. Ističe da je za rješavanje ovog problema potreban svenacionalni konsenzus te suglasje svih relevantnih društvenih, političkih i gospodarskih činitelja te zaključuje: „Dok se to ne postigne ne može se očekivati rješavanje alarmantne demografske situacije“.

„Neće se dječjim doplatkom riješiti problem primjerice iseljavanja iz Like“, kaže te poručuje kako je riječ o kompleksnom problemu za koji su potrebne koordinirane mjere.

Također ističe kako je to „problem koji je postojao u svim dosadašnjim vladama koji nije nikada riješen. Stalno su se provodile parcijalne, pojedinačne mjere“, kaže dr. sc. Akrap navodeći kako pokušaji provođenja cjelovitijih mjera nikada nisu do kraja ostvareni.

Tako podsjeća da je Hrvatskom saboru 1996. donesen Nacionalni program demografskog razvitka, čije je provođenje odgođeno nakon smjene vlasti te je 2003. Sabor donio novi dokument- Nacionanu obiteljsku politiku, da bi ponovno 2006. bio osmišljen novi program- Nacionalna populacijska politika.

„To su opsežni dokumenti koji su sadržavali niz mjera, no nijedan od njih nije proveden“ upozorio je.

Na kraju je poručio: „Po mom sudu u društvu nema svijesti da je to općehrvatski problem.“

Izvor: narod.hr