Dr. sc. Bagdasarov: Pravilno je Sputnik, a ne Sputnjik

bagdasarov sputnik
Foto: AB, Fah; fotomontaža: Narod.hr

U hrvatskim se općilima (medijima) s poveznicom na Hina-u pojavila vijest sljedećega sadržaja: „S pojavom ruskoga cjepiva protiv bolesti COVID-19 pojavilo se i pitanje kako se pravilno piše i izgovara njegovo ime te je stoga Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) priopćio da se pravilno ime cjepiva izgovara i piše s “nj” i velikim slovom, dakle Sputnjik, a ne Sputnik.” (IHJJ: Pravilno je Sputnjik, a ne Sputnik). IHJJ ističe također da prema Institutovu pravopisu osobna i druga imena iz jezika koji se služe ćirilicom zapisuju se prema uobičajenom izgovoru u hrvatskom te da “V” u službenom imenu toga cjepiva treba čitati “ve”, a ne “pet”.

> Capak o ruskom cjepivu: Moguć je interventni uvoz ako je dokumentacija u redu

> Znanstvenica s Ruđera: Učinkovitost Sputnika V doista je veća od 90%

Vlastito zaštićeno ime

Ponajprije treba reći da slovo „V“ u imenu ruskoga cjepiva simbolizira pobjedu nad koronavirusom i potječe od engleske riječi Victory ‘pobjeda’. Lijek ima vlastito zaštićeno ime, a lijekovi koji imaju zaštićeno ime ne bi smjeli biti prilagođivani hrvatskomu jeziku. Ne treba miješati prvi sovjetski umjetni satelit “Sputnjik”, koji je lansiran 4. listopada 1957. godine, i zaštićeno ime lijeka “Sputnik V”. Treba također imati na umu da u razdoblje druge Jugoslavije satelit Sputnjik je pristigao u hrvatski najvjerojatnije iz srpskoga uz pomoć Tanjuga. Opće slavenske imenice (apelative) prilagođujemo, ali i imena koja su ustaljena, npr. rus.  Dostojevski, Lenjin, Sputnjik (satelit). Lijek Sputnik V nije apelativ ni ustaljena imenica pa treba ga rabiti kao u jeziku izvorniku (rus. Спутник V)  – Sputnik V.

Treba li tada i druga zaštićena strana imena svaki put prilagođivati, primjerice francusku tvrtku Lacoste ili talijansku Geox ?

Uzgred budi rečeno da u  Babić-Moguševu pravopisu iz 2011. u rubrici Pisanje stranih riječi (Opći dio) možemo pročitati sljedeće: „Vlastite imenice iz stranih jezika pišu se kao u jeziku izvorniku, osim egzonima (pohrvaćenica)”. Osim toga, zna li čovjek kako treba izgovarati mnoge strane riječi i gdje mora naći i koga pitati? Pravilno je Sputnik, a ne Sputnjik.

Sputnik V

Riječ je o zaštićenom imenu lijeka, a ne o općoj imenici (apelativu) ili o pohrvaćenici. Imate ustaljena ruska imena npr. Dostojevski, Lenjin, Sputnjik (satelit) itd. Ona su već ustaljena pa zato tako i dalje pišete, ali Sputnik V (lijek) je zaštićeno novo ime koje međunarodno registrirano latinicom baš kao Sputnik V., a ne Sputnjik V.

Zaštićena imena moramo pisati polazeći od jezika izvornika i kako je međunarodno registrirano, a u izvorniku i registraciji toga imena upravo Sputnik V. Ne treba tu n pretvarati u nj jer je riječ ne o pohrvaćenici, a o zaštićenom vlastitom imenu pa i o znaku lijeka. Nije tu važno kako Rusi izgovaraju pa čovjek ne može svaki put znati kako izgovaraju Bugari, Bjelorusi. Makedonci, Ukrajinci ili oprostite Armenci i dr. Ako vlastito strano ime zaštićeno, nije važno radi se o ćirilici ili o latinici, treba tu samo poštivati jezik izvornika i ništa vise. Treba li tada prilagođivati hrvatskomu sva druga strana zaštićena imena ? Treba razlikovati pohrvaćenicu (Sputnjik – satelit) od zaštićenoga imena (Sputnik V). Ne bih ni Sputnjik (satelit) pisao s “nj” jer je to rusko ime stiglo u Hrvatsku u razdoblje druge Jugoslavije najvjerojatnije uz pomoć “zajedničkoga” pravopisa preko Tanjuga što znači – mimo hrvatskoga pravopisanja.

Novosadski pravopis

Treba li i tu stalno vraćati novosadskomu pravopisu ili Deklaraciji o zajedničkom jeziku iz 2017. ? Stvar je još u tom da hrvatski pravopisi pojašnjavaju prilagođivanje hrvatskomu na osnovi većinom vlastitih imenica, imena ljudi ili imena zemljopisnih pojmova, a ništa ili malo što pišu o porabi zaštićenih imena. Naravno da tu imamo i pitanje, kada se je pojavila pohrvaćenica: kada je riječ o stranim vlastitim imenima, porabom ili načelnim pravopisnim pravilom odmah pri ulasku stranoga imena za kakav proizvod u hrvatski standardni jezik. Vjerojatno nemoguće dati jasna i jednostavna pravila koja se mogu primijeniti na sve slučajeve, ali za porabu zaštićenih imena treba dodatno pojašnjenje u hrvatskom pravopisu. Treba tu vjerojatno polaziti i od zdrave logike. Oprostite, prema mojemu subjektivnomu sudu, pravilno je Sputnik, a ne Sputnjik !

Artur Bagdasarov, HKV

* Artur Bagdasarov ruski je slavist, kroatist i sociolingvist armenskog podrijetla. Rođen je u Bakuu (Azerbajdžan) te je studirao slavistiku na Filozofskom fakultetu u Sankt Petersburgu, obranivši doktorsku dizertaciju o razlikama između hrvatskog i srpskog književnog jezika. Predaje hrvatski jezik i sociolingvistiku na više moskovskih fakulteta. Sudjelovao je na brojnim slavističkim skupovima u Rusiji i Hrvatskoj te je vanjski suradnik tjednika Hrvatsko slovo (Zagreb) i suurednik časopisa Riječ (Rijeka). Također je dobitnik Inine nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr