Jučer je obilježena 75. obljetnica od proboja zatočenika iz logora Jasenovac 1945.
Tim povodom razgovarali smo s dr. sc. Zlatkom Begonjom, pročelnikom Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.
Narod.hr: Broj žrtava ustaškog logora Jasenovac među kojima su bili Židovi, Srbi, Romi te mnogi Hrvati koji su bili politički nepodobni, ciljano su se i planski uvećavali za vrijeme komunističke Jugoslavije. Koliki je stvaran broj žrtava Jasenovca i koji je bio razlog što je komunistička Jugoslavija uvećavala broj žrtava?
Dr. sc. Zlatko Begonja: Doista je teško govoriti o broju žrtava, iz razloga što nisu provedena istraživanja – do dana današnjega ozbiljna istraživanja u tom smislu nisu provedena. Prema tome, jako teško, a zapravo i potpuno je i neznanstveno o tome razgovarati i raspravljati. Vidite različite informacije koje se pojavljuju u javnosti, u medijima – različiti brojevi se iznose – već to samo po sebi sugerira da neke stvari nisu jasne niti objektivizirane do kraja. To je jedna dimenzija.
Zašto je komunistička Jugoslavija inzistirala na tome da se uvećavaju, multipliciraju žrtve? Mislim da je osnovni razlog bio da se na taj način drže Hrvati pod jednim određenim stalnim pritiskom, teretom neke krivice za razdoblje iz vremena Drugog svjetskog rata.
Ja bih postavio protupitanje – zašto čelna osoba, „ljubičica plava“, „bijela“, ne znam kako sve nazivana, nije nikad posjetila taj isti Jasenovac? Što je njega motiviralo za neodlazak u Jasenovac? Činjenica da su neke stvari tu nejasne, neraščišćene ili činjenica da taj Jasenovac nije prestao funkcionirati nakon završetka Drugog svjetskog rata i propasti Nezavisne Države Hrvatske i činjenica da je on jako dobro znao da je Jasenovac nastavio raditi još nekoliko godina nakon toga? Ako ništa drugo, bilo bi vrijedno, primjereno, pristojno, znanstveno prihvatljivo, da se objasni zašto Josip Broz nikada nije bio u Jasenovcu.
“Nije teško utvrditi istinu, ali jesu li ju svi spremni prihvatiti?”
Narod.hr: Na temelju koje dokumentacije se istražuje broj žrtava Jasenovca? Je li istina da se dio dokumentacije o logoru Jasenovac nalazi u Beogradu i nije dostupan istraživačima?
Dr. sc. Zlatko Begonja: Sasvim sigurno se brojni materijali nalaze još uvijek u Beogradu, ali nisu dostupni istraživačima – ono što je dostupno sasvim sigurno je selektiranoga tipa. Ono što zapravo hoću kazati: Ako vi gradite određenu piramidu po načelima laži, onda kada se pronalaze činjenice koje će to sve skupa pobijati – ta se piramida sama po sebi urušava. Mnogi su ljudi stekli svoje određene pozicije u bivšoj komunističkoj totalitarnoj Jugoslaviji, a kasnije i njihovi biološki nasljednici u Republici Hrvatskoj. Stekli su svoje pozicije upravo zahvaljujući tim i takvim postavkama. I sada, rušeći to zapravo rušite njihove pozicije. Tu ima niz problema. To je jedna doista kompleksna problematika koja će itekako zahtjevati puno više truda nego što mnogi to misle. Nije to samo puko formiranje neke znanstvene skupine djelomično sastavljene i od ljudi izvan Hrvatske.
Naime, vrlo lako bi se mogla utvrditi činjenice i, na temelju toga, istina. Međutim, pitanje je tko zapravo u Hrvatskoj to želi prihvatiti. To je ključno pitanje. Možemo li mi doći do pozicije da mi svi, bez obzira o kome se radi, prihvaćamo da se konačno razriješi taj problem? Prihvaćamo li ili ne, tko ima ograde oko toga i zašto ima ograde? Jer ako nastupate na način kako brojni naši tzv. političari nastupaju i kažu: „Istina je definirana tamo se zna što se dogodilo i nema oko toga više rasprave.“ – to je onda dogma!
Što znači danas kada govore da je netko protivnik „revizije“ povijesti? Što to znači – da želite ostati na poziciji kristalizacije laži? A čime bi se trebala znanost baviti nego revizijom? Jednako kao što se problem koronavirusa neće riješiti ako se ne bude istraživalo i tražilo riješenje. Također, ako danas govorimo da je potrebno da struka govori o nečemu, onda je potrebno i prepustiti to struci. Ne znamo svi sve o svemu. Osim ako ne gledamo po principu naslijeđa iz bivšeg totalitarnog režima, onda svi znaju sve o svemu.
Narod.hr: Vratimo se još na pitanje dokumentacije koja se nalazi u Beogradu. Je li Srbija bila dužna, temeljem ugovora o sukcesiji arhiva, prepustiti tu građu Hrvatskoj?
Dr. sc. Zlatko Begonja: Je, bila je dužna. A treba postaviti pitanje zašto se oko toga ništa posebno nije poduzelo. O tome ja ne mogu govoriti jer ne znam. Ali na tome treba inzistirati. Svatko onaj tko to izbjegava, taj, po mom sudu, nema časnih namjera.
Narod.hr: Danas je u Jasenovcu predsjednik Zoran Milanović govorio o spomen-ploči hrvatskim braniteljima HOS-a koji su poginuli u okolici Jasenovca, a koja je iz Jasenovca premještena u Novsku, rekavši da tu ploču treba „maknuti i baciti“. Kako to komentirate?
Dr. sc. Zlatko Begonja: To je zapravo nemoguće komentirati. Jer, da biste došli u poziciju da možete komentirati morate biti na toj razini. To je sve što vam mogu reći. To samo dragi Bog može komentirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
