(VIDEO) Dr. sc. Beata Halassy: ‘Regulativa oko cjepiva je vrlo stroga, ono što dospije na tržište bit će prilično sigurno’

Foto: Snimka zaslona

“Ovaj novi virus ne poznajemo dovoljno dobro. Koronavirus do sada kod čovjeka nije izazivao ozbiljne bolesti, već tek respiratorne probleme. Cjepivo je vrsta lijeka koji se daje zdravoj populaciji. Stoga je regulativa stroga, jer razina nuspojava mora biti minimalna. Ono što dospije na tržište bit će prilično sigurno te neće izazivati nuspojave i štetu.”, istaknula je znanstvenica dr. sc. Beata Halassy u razgovoru za N1.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Članica Upravnog odbora Udruge U ime obitelji, dr. sc. Beata Halassy, po zanimanju je znanstvenica koja se bavi istraživanjima u području virusologije, virusne imunologije i razvoja cjepiva i antiseruma.

O potencijalnom cjepivu za koronavirus i istraživanjima nove bolesti Covid-19 kaže:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Donedavno je za razvoj nekog cjepiva bilo potrebno deset godina da dođe na tržište.”, ističe dr. Halassy i navodi kako se taj proces ubrzao zbog pretpostavke stručne javnosti kako će se dogoditi epidemija.

“Ovaj novi virus ne poznajemo dovoljno dobro. Koronavirus do sada kod čovjeka nije izazivao ozbiljne bolesti, već tek respiratorne probleme. Stoga ni znanstvenicima, niti financijerima nije bio zanimljiv za istraživanje. Sreća u nesreći je pa su se dva virusa iz ove skupine SARS i MERS, ne tako davno pojavili na Dalekom istoku te su izazivali ozbiljne bolesti i o njima postoje istraživanja koja su i sada pomogla stručnjacima. Tako se zna kako je jedan protein na površini virusa dobar cilj za razvoj cjepiva.”

Dr. Halassy: “Razina nuspojava kod cjepiva mora biti minimalna”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Cjepivo koje bude odobreno u EU, bit će primijenjeno i u Hrvatskoj”, ističe dr. Halassy.

“Hrvatska će odlučiti o primjeni na temelju toga koje je cjepivo registrirano. Cjepivo je vrsta lijeka koji se daje zdravoj populaciji. Stoga je regulativa iznimno stroga, jer razina nuspojava mora biti minimalna. Ono što dospije na tržište bit će prilično sigurno te neće izazivati nuspojave i štetu, no možda neće biti 100 posto djelotvorno zbog potrebe brzog razvoja”, ocjenjuje.

Dr. Halassy: “Da postoji Imunološki zavod, mogao bi brzo reagirati i izdvojiti antitijela”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova epidemija fokus javnosti je opet skrenula na važnost Imunološkog zavoda koji nema više istraživanje i razvoj. Sad se ponovno govori o njegovoj strateškoj važnosti. Što točno za zemlju znači imati svoju proizvodnju imunobioloških lijekova komentirala je dr. Halassy.

“Jako je važna djelatnost Imunološkog zavoda. Imunološki zavod je proizvodio i derivate iz krvi. Da postoji Imunološki zavod, mogao bi brzo reagirati i izdvojiti antitijela ozdravljenog dijela populacije. To bi mogao biti prvi lijek. Hrvatska ima dobre virusne imunologe, ono što je trenutno ograničenje jest što se s ovim virusom mora raditi u laboratorijima veće sigurnosne razine, prilagođenih za patogene za koje ne postoji lijek, što Hrvatskoj nedostaje.”

> Kako je godinama propadao Imunološki zavod koji bi bio koristan u borbi protiv koronavirusa?

Čini li nas cjepivo sigurnim?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje je li cjepivo učinkovita zaštita, dr. Halassy je odgovorila:

“Cjepivo mora biti djelotvorno te će većinu populacije zaštiti od patogena. Najbolja cjepiva imamo protiv bolesti s kojima se ljudi mogu i sami izboriti, što je i slučaj sa zarazom Covida-19. Cjepivo se formulira tako da sadrži sve što i patogen te ako ga ponovno sretnemo izaziva imunološku reakciju i stoga ne obolijevamo”, objasnila je dr. sc. Beata Halassy.

Dr. Halassy: “Cjepiva nisu najprofitnija farmaceutska djelatnost”

Komentirala je strah građana kako je u pozadini procijepljenosti stanovništva zarada.

“Kod cjepiva se uvijek provlači priča o farmaceutskim lobijima i zaradi, pa se u ljude usađuje strah. Ja bih htjela reći da cjepiva nisu najprofitnija farmaceutska djelatnost. Cjepiva se prime jednom ili dva puta u životu, za razliku od lijekova ili antibiotika.”

“Ono to smo dosad vidjeli o ovom virusu jest da je on najopasniji za starije i ljude koje muče neke kronične bolesti s kojima se inače nose, usred kojih su oslabljeni. Moramo stariju populaciju dobro zaštiti da se ne događaju proboji u staračke domove i probati živjeti s virusom. Njegova smrtnost nije toliko visoka, veći je problem što nitko nije imun. Sam broj zaraženih ne bi nas trebao strašiti jer će velika većina ljudi ozdraviti”, zaključila je dr. Halassy.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.